Koliko površine, zaista, gori na Deliblatskoj peščari?

Prema poslednjim informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) požar na Deliblatskoj peščari je zahvatio oko 2000 hektara. Meštani sumnjaju da je taj broj mnogo veći, a tome u prilog idu i satelitski snimci Evropske svemirske agencije od 8. avgusta, sa kojih deluje da je požarom zahvaćeno područje veće od 30 kilometara kvadratnih, što iznosi oko 3000 hektara, iako su zvanične informacije tog dana bile da gori 1500 hektara. Ni taj podatak nije potpuno precizan, uzevši u obzir da nije izgorelo sve sa područja zahvaćenog požarom, a tačnu površinu bilo bi moguće utvrditi jedino terenskom potvrdom. 

Požar na Deliblatskoj peščari izbio je još 22. jula na području gazdinske jedinice „Deliblatski pesak – Vrela”, ali je on u roku od nekoliko dana lokalizovan. Vatra je tada zahvatila borovu šumu i nisko rastinje na površini većoj od pet hektara, izvestila je Radio-televizija Srbije (RTS).

Ponovo je, 2. avgusta požar zahvatio oko dva hektara šume, rekao je prekjuče za Tanjug direktor Šumskog gazdinstva „Banat” Pančevo u okviru JP “Vojvodinašume” Ivan Tešić, koji tvrdi da su, nakon izbijanja požara 22. jula, bila organizovana svakodnevna dežurstva na Deliblatskoj peščari.

Na kilometar od prvog žarišta, 4. avgusta se javio novi požar, objasnio je.

Prve informacije su bile da je požarom zahvaćenom 300 hektara, da bi 7. avgusta bilo saopšteno da je u pitanju 700 hektara. 

Zbog pretnje da će požar stići do naseljenih mesta, evakuisana su sela Čardak i Šumarak, koja od tada obezbeđuje policija.

Mašina je od petka do nedelje izveštavala sa terena iz sela oko Deliblatske peščare.

U subotu je MUP saopštio da je požarom zahvaćeno 1500 hektara šume, ali su meštani sa kojima je Mašina razgovarala na terenu, smatrali da je požar mnogo većih razmera.

Snimci Sentinel-2 satelita Evropske svemirske agencije pokazuju da je pod požarom tog dana bilo više od 30 metara kvadratnih, što iznosi oko 3000 hektara, odnosno duplo više nego što je saopšteno.

Ne može se sa sigurnošću bez terenske provere tvrditi kolika je površina na kojoj je izgorelo drveće i rastinje, ali satelitski snimci ukazuju na mogućnost da je reč o većoj površini od zvanične procene.

Satelitski snimak požara na Deliblatskoj peščari, 8. avgust; Foto: Printscreen Evropska svemirska agencija

Kako bismo proverili ovaj podatak, obratili smo se Sektoru za vanredne situacije MUP-a, ali odgovor nismo dobili.

Zamolili smo ih da nam pojasne da li se pod 1.500 hektara podrazumeva ukupna površina zahvaćena požarom, odnosno površina požarišta ili stvarno izgorela, opožarena površina. Upitali smo ih i to da ta površina obuhvata sve tipove vegetacije – šumu, nisko rastinje, travu i pašnjake ili se podatak od 1500 hektara odnosi samo na određenu kategoriju zemljišta i vegetacije.

Do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor na poslati imejl. 

Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić saopštio je juče da je požar proširen na oko 2000 hektara i da je situacija trenutno mirnija, a da su naselja koja su bila ugrožena, sada bezbedna.

Meštani Dubovca i Deliblata, sela u okolini Deliblatske peščare javili su danas Mašini da je situacija na terenu stabilnija i da se dim ne vidi iz njihovih mesta kao prethodnih dana.

Jedan od najvećih problema Deliblatske peščare, koja se prostire na oko 35000 hektara, upravo su šumski požari, koji su u periodu od 1948. do 2017. godine zabeležni 267 puta, objašnjeno je u preglednom radu „Dva veka pošumljavanja Deliblatske peščare – problem šumskih požara”.

Najveći šumski požar na ovom području zabeležen je, navodi se u radu, avgusta 1996. godine, kada je opožareno skoro oko 3800 hektara. Pre toga su veliki požari zabeleženi 1973, 1990, a poslednji veći požar izbio je 2007. godine kada je izgorelo tri hiljade hektara šume.

D.S.

Prethodni članak

Udruženje tužilaca Srbije o Nacrtu Zakona o javnom tužilaštvu: „Postupak od početka nedovoljno transparentan“

„Na klizavom terenu krivične odgovornosti“: Šta otkriva snimak iz Nove Varoši?

Sledeći članak