Prodaja Adria Newsa kompaniji Alpa Capital još nije formalno okončana. Iako regulatorno telo u Luksemburgu još nije dalo odobrenje, promene u rukovodstvu regionalnih podružnica već su pokrenute, a direktori u Sloveniji i Hrvatskoj smenjeni su ove nedelje.
U međuvremenu, organizacije koje se bave zaštitom novinara i medijskih sloboda traže dodatnu regulatornu proveru transakcije i upozoravaju na moguće posledice po medijski pluralizam u zemljama u kojima posluje grupacija, uključujući Srbiju.
O tome šta se trenutno dešava, kakve posledice promena vlasništva može imati po N1 i Novu i šta evropske institucije mogu da urade razgovarali smo sa Majom Sever, predsednicom Evropske federacije novinara (EFJ), novinarkom i sindikalistkinjom iz Hrvatske.
„U magli i na brzinu hvataju zalet“
Na pitanje da li je prodaja Alpa Capitalu završena i postoji li još mogućnost da transakcija bude promenjena ili zaustavljena, Sever kaže da je proces mnogo širi od događaja poslednjih nekoliko dana.
„Ja bih probala zaista pojednostavniti priču. Vjerujem da i vaši gledatelji znaju da rastakanje i pokušaj gušenja ovih medija traje, proces traje već jako dugo. U krajnjem slučaju, sjećamo se izjave Aleksandra Vučića koji je najavio nekakve promjene jer, naravno, oni su trn u oku. Svojim slobodnim i profesionalnim izvještavanjem oni su jedan od rijetkih medija, uz medije poput vašeg ili još nekoliko manjih neovisnih medija, koji zapravo nisu zarobljeni.“
Prema njenim rečima, ni sam proces promene vlasništva nije počeo ove nedelje, već traje znatno duže.
„Promjene u okviru ove prodaje također su proces koji traje već duže od ovog alarmantnog tjedna u kojem smo sada. Od kada je Šolak prodao svoj dio, pa od kada je preuzeo ovaj trenutni vlasnik i priprema prodaje firmi čovjeku za kojeg su istraživački novinari u Portugalu, ali i u drugim evropskim zemljama, dokazali njegove, hajmo reći, sumnjive poslove“, kaže ona.
Posebno zabrinjavajuće su, dodaje Sever, veze potencijalnog novog vlasnika sa Mađarskom.
„Ono što je nama izuzetno zanimljivo i, nažalost, opasno, njegove veze i njegove igre u Mađarskoj. Te opravdana strahovanja da zapravo ova prodaja nije samo prodaja, nego neka vezana igra uz namjeru da se uguši, ušutka ovaj, odnosno ovi mediji.“
Ipak, transakcija još nije zaključena.
„Prodaja nije zapravo okončana u potpunosti jer sjedište same medijske kuće i nadležno regulatorno tijelo za Hrvatsku, za BiH, je u Luksemburgu. Luksemburško regulatorno tijelo mora odobriti ovu prodaju, što se još nije dogodilo.“
Upravo zbog toga dodatnu zabrinutost izazivaju promene koje se odvijaju pre konačne regulatorne odluke.
„Iako se to još uvijek čeka, vlasnici ove firme su brže-bolje ovaj tjedan posmjenjivali direktore i u Sloveniji i u Hrvatskoj. Srbiju svakako pratite detaljno.“
Sever smatra da je najmanje što se za sada može reći to da se proces odvija netransparentno.
„Ja bih rekla da je, u najmanju ruku, jedna blaga, pristojna evropska riječ da se ovaj proces odvija netransparentno. A da kažem ovim našim rječnikom, iz ovih naših krajeva: smatram da u magli i na brzinu hvataju zalet da zapravo zarobe sve ove medije, naprave smjene i promjene i ostvare namjere zbog kojih su zapravo ovaj medij i kupovali“, ističe ona.
Sever naglašava da situaciju prati i iz profesionalne i sindikalne perspektive, ali i kroz neposredne kontakte sa zaposlenima u N1.
„Reći ću sad ponovo, i kao predstavnica Evropske federacije novinara, ali i kao novinarka i sindikalistica ovdje u Hrvatskoj, jako povezana s ljudima na N1, gdje imamo i podružnicu. Pratim, postavljam pitanja, upozoravam. EFJ je ne prvi put upozorio da to što se događa sa cijelom grupacijom je jako, jako zabrinjavajuće i moglo bi imati, i već ima, po mom mišljenju, vrlo, vrlo loš utjecaj na pluralizam medija, ne samo u Srbiji nego u svim ovim drugim zemljama.“
„Realnih garancija ili potpisa i pečata nema“
Jedno od ključnih pitanja za zaposlene i javnost jeste da li će N1 i Nova zadržati postojeću uređivačku politiku i koliko su realna obećanja novog vlasnika da neće biti mešanja u rad redakcija.
Sever na to odgovara vrlo direktno: „Realnih garancija, ili što bismo rekli potpisa i pečata, nema.“
Postoje, kaže, obećanja i izjave da će uređivačka nezavisnost biti poštovana, ali to nije dovoljno.
„Imamo obećanja, kao što moj premijer se kune u pluralizam medija i slobodu novinara, znamo da nije tako. Dakle, postoje tipa najave, obećanja, rečenice u fusnotama: ‘Nećemo se miješati u uređivačku politiku.’“, priča Sever.
Istovremeno, informacije koje dobija od ljudi iz redakcija ukazuju na to da su promene i pritisci već počeli.
„Ono što ja znam iz komunikacije s ljudima u svim redakcijama: promjene i pritisci već se događaju. Dakle, ne mogu ovdje u vašem razgovoru pokazati dokument, evo promjene uređivačke politike. Mogu vam reći subjektivno, na temelju iskustva, ali i na temelju razgovora s ljudima, da ja mislim da će se dogoditi vrlo opasne i vrlo duboke promjene uređivačke politike“, priča ona.
Za Sever je posebno zabrinjavajuće to što se sve odvija neposredno pred izbore u Srbiji.
„Mislim da je to sve priprema za izbore i da se sve događa ovako na brzinu, bez odobrenja iz Luksemburga, iz jednog jedinog razloga, a to je da se pripremi teren prije izbora u Srbiji“, kaže Sever.
Šta može Evropski odbor za medijske usluge?
EFJ je zajedno sa drugim medijskim organizacijama zatražio od Evropskog odbora za medijske usluge da ispita mogući uticaj prodaje na uređivačku nezavisnost i medijski pluralizam.
Za Sever je ovo prilika da se proveri da li Evropski akt o slobodi medija zaista može da bude efikasan mehanizam zaštite novinarstva.
„To je njegov posao. Evropski zakon o medijskim slobodama Evropska unija je donijela upravo zato da bi pokušala zaštititi novinarstvo. Ja zaista od početka mog mandata sam duboko u toj priči. I ako Evropska unija ne pokaže da je EMFA zaista efikasan alat, onda sve nema smisla.“
EFJ je, kaže, spreman da učestvuje u procesu i da evropskim institucijama stavi na raspolaganje iskustvo i kontakte sa ljudima na terenu.
„Mi smo se sad i ponudili da predstavnici međunarodnih organizacija, sa svojim iskustvom, sa svojom povezanošću s ljudima na terenu, pomognu i da zapravo sudjelujemo u tom procesu.“
Prema njenim rečima, pravnici i stručnjaci organizacija koje su se uključile u slučaj smatraju da bi prilikom preuzimanja moglo doći do kršenja člana 23 Evropskog akta o slobodi medija.
„Naši pravnici, naši stručnjaci smatraju da prilikom ovog preuzimanja može doći do bitnog kršenja članka 23 Evropskog zakona o medijskim slobodama. Po prvi put je Evropska unija za ovakav, ovakvog tipa zakon, uvela i mehanizam kazne“, dodaje.
Zbog toga će, smatra Sever, ovaj slučaj pokazati koliko evropski mehanizmi zaštite medija zaista vrede u praksi.
„Idemo sad vidjeti da li je Evropska unija zaista donijela efikasan dokument ili samo još jedan papir koji lijepo, jako izgleda, ali u stvarnosti ne pomaže.“
„Luksemburg još nije dao dozvolu“
Pored Evropskog odbora za medijske usluge, međunarodne organizacije obratile su se i regulatornom telu u Luksemburgu.
„Kao što ste u prvom pitanju rekli, Luksemburg nije još dao dozvolu. Mi smo pisali, i kad kažem mi, mislim međunarodne organizacije, i regulatornom tijelu u Luksemburgu. Jutros sam primila poruku, javili su se: ‘Primili smo vaš zahtjev, javićemo se uskoro.’“
„Dakle, ljudi očito rade. Vratili su se s godišnjeg. Nije baš vrijeme za šalu, ali razumijete me što želim reći. Čekamo što dalje i što će reći regulatorno tijelo u Luksemburgu.“
Za Sever je pitanje Adria Newsa istovremeno i pitanje odnosa Evropske unije prema sopstvenim pravilima o zaštiti medija.
„Evropa je jako oslabila u posljednje vrijeme. Vrlo često, kad recimo uspoređujem vrijeme kad je Hrvatska ulazila u Evropsku uniju, što su značili zahtjevi Evropske unije, i uspoređujem ga s ovim danas, rekli bismo – razvodnila se“, priča ona.
Rat, odnosi sa Rusijom i Sjedinjenim Državama i šira geopolitička situacija, kaže Sever, dodatno su promenili evropski politički kontekst.
„I ključno je pitanje za Evropu i Evropsku uniju: hoće li se pokazati kao zaista jedna relevantna, neću reći sila, jer mi to nije draga riječ, ali hajmo reći – demokracija. Ovo pitanje je upravo pitanje koje bi moglo biti ključno.“
„Ovo je veliki i važan test“
Adria News, ističe Sever, nije samo pitanje jedne kompanije i jedne države.
„Radi se o medijskoj kompaniji koja pokriva cijeli jedan dio Evrope. Što zemlje koje su članice, što zemlje koje žele pristupati, ili Srbija koja, hajmo reći, kaže da je na putu. Veliki i važan test“, dodaje ona.
EFJ će, kaže, nastaviti da insistira na tome da se pravila koja su evropske institucije same donele zaista i primene.
„Ono što ćemo mi kao međunarodne organizacije i EFJ raditi cijelo vrijeme jeste tražiti da se po pravilima koje su donijeli zaista postupa, i regulatorno tijelo i Media Board.“
Važnu ulogu u tome imaju i članice EFJ iz Srbije.
„Kao EFJ, u kojem naši članovi su također sindikati i udruženja iz Srbije, mogu vam reći da smo u dnevnom kontaktu s ljudima i dogovaramo sve ove korake s njima – pa korake na nacionalnoj razini, pa korake na evropskoj.“
Za Sever je upravo ova situacija pokazala zašto je međunarodno povezivanje novinara i njihovih organizacija važno.
„Nekako moram priznati da mi se čini da zaista vidim i puni smisao ovakve organizacije koju predstavljam. Nadam se da to vide i ljudi na terenu.“
Šta ako dođe do otpuštanja i promene urednika?
Iako promene menadžmenta same po sebi ne predstavljaju dokaz nezakonitog ili nedopuštenog postupanja, naredni potezi mogli bi biti mnogo značajniji za uređivačku nezavisnost.
„Mi, pošto smo naravno legalisti, ono što mi moramo sad čekati da vidimo je da li će se smjene zaustaviti na direktorima regionalnih podružnica. Mislim, realno firma ima pravo mijenjati taj menadžment i to nije sporno.“
Ali ključno je šta će se dogoditi sa urednicima i zaposlenima. „Moramo vidjeti da li će doći do smjene urednika, do rezanja ljudi, otpuštanja ljudi i promjena uređivačke politike“, kaže Sever.
Ona posebno ističe značaj N1 i Nove u javnom prostoru Srbije, ali i način na koji vlast tretira te medije.
„Znamo kakva je uređivačka politika N1. Dakle, otvoren prostor za raspravu, bez obzira što će vladajući i u Srbiji rado reći da oni… Ali vi najbolje znate da se jednostavno, kao i u Hrvatskoj, oni ne odazivaju gostovanjima u N1 ili Novoj jer im je jednostavno tako lakše.“
Za nju je i takvo izbegavanje medija deo šireg problema.
„To je jedan oblik cenzure jer se na taj način ne suočavaju s pravim novinarskim pitanjima.“
Zbog mogućnosti otpuštanja ili gašenja pojedinih programa, EFJ je već počeo da povezuje zaposlene, sindikate i novinarske organizacije.
„Dakle, mi moramo biti spremni na sve. Mi smo već pokrenuli nekako, hajmo reći, povezivanje ljudi iz svih redakcija, povezivanje s drugim sindikatima i EFJ-om, ukoliko dođe do otpuštanja, do gašenja programa, pogotovo u Srbiji, da ti ljudi znaju da će imati podršku i svaku podršku.“
Ipak, za sada će se sa konkretnim potezima čekati.
„Mi da bi za bilo kakav konkretan potez, osim što sad tražimo da li je provedena procedura, da li je transparentno, da li je došlo do prekomjerne koncentracije, da li je poštivano ovo, zašto nije ovo – dakle, mi moramo čekati. Moramo vidjeti hoće li doći do smjenjivanja urednika i promjene uređivačke politike i onda, naravno, nastupiti dalje, jer Evropski zakon o medijskim slobodama također štiti i uredničku neovisnost.“
Za sada, dakle, ostaje otvoreno pitanje šta će se dogoditi kada regulatorno telo u Luksemburgu donese odluku o transakciji i da li će promene u menadžmentu ostati na tom nivou ili će se proširiti na urednike, novinare i samu uređivačku politiku N1 i Nove.
Odgovor na ta pitanja mogao bi, kako je istakla Sever, biti važan ne samo za zaposlene u tim redakcijama, već i za širi medijski pluralizam u Srbiji i regionu.
Aleksandar Đokić
