Aleksandar Vučić i nasilnička vožnja

Nakon niza različitih napada na studente i građane koji mirno protestuju na ulicama naših gradova, juče smo videli verovatno najstravičniji napad do sada. Udaranje studentkinje kolima na trotoaru u Ruzveltovoj ulici u Beogradu mnogi kvalifikuju kao pokušaj ubistva. Predsednik udruženja Sigurne staze i osnivač Instituta za urbanu mobilnost, saobraćajni inženjer Igor Velić, je za Mašinu komentarisao ovaj napad sa aspekta saobraćajnih politika.

Aleksandar Vučić

Juče su kolima udarili devojku na blokadi. Udarili su je namerno i svesno. Udarili su je kako bi pokazali da Srbija u njihovoj viziji ne sme da stane. Niko ne može da zaustavlja i koči ekonomskog tigra. Ne sme ni sekund da se sečeka na tom putu večnog progresa. Na tom putu nema vremena za odavanje bilo kakve počasti, preispitivanja, odgovornosti i sl.

Podsećanja radi, pre nekih mesec i po dana, u svom obraćanju na javnom servisu, predsednik Srbije, Aleksandar Vučić je opravdao, ohrabrio i dao podršku za nasilničku vožnju i ovakav vid ponašanja. Predsednik je naglasio, da vozači koji su kolima naletali na ljude na protestima, blokadama i javnim skupovima, prilikom kojih je dolazilo do obaranja i gaženja pešaka, da nisu prekršili zakon.

Iako ću se u ovom tekstu baviti izjavom predsednika iz ugla zakona o bezbednosti saobraćaja, bitno je na trenutak pomenuti i krivični zakonik. Naime u 34. članu pomenutog zakonika stoji sledeće „Ko drugog sa umišljajem podstrekne da izvrši krivično delo, kazniće se kaznom propisanom za to krivično delo“.

Da se razumemo, ovo je svakako mnogo više od saobraćajnog prekršaja i nasilničke vožnje. Ovo je pokušaj ubista, i to će vam reći bilo koji ozbiljan pravnik. Kad na sve to dodamo da je i sam predsednik, u svojoj izjavi, opravdavao takvo ponašanje vozača, otvara nam se pandorina kutija nasilja.

Ovakva izjava koja dolazi od predsednika države je problematična na više načina i svakako ne priliči predsedniku jedne zemlje.

Nakon mog komentara na sajtu www.sigurnestaze.com i gostovanja na televiziji Nova S, gde sam osporio izjavu gospodina Vučića, suočio sam se na društvenim mrežama sa pretnjama smrću, gaženjem, batinama, da sam ustaša, strani plaćenik i sl.

Predsednik Vučić je u izjavi, između ostalog, rekao: „Ste vi pri svesti, umite se ledenom vodom, uzmite negde, ima ladne vode koliko hoćete, ne morate na izvor da idete, iz česme uzmite, umite se malo, protrljajte oči, izbacite krmelje, šta vam je ljudi…“

Pošto sam se umio ladnom vodom, da nastavim. Pored ukidanja i kršenja Ustava i bezbroj drugih zakona, na red je došao i zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima Srbije.

Izjava gospodina Vučića se pojavljuje u momentu kada se prema izveštaju Generalnog direktorata Evropske unije za mobilnost i transport, Republika Srbija nalazi na četvrtom mestu u Evropi po broju poginulih u saobraćajnim nezgodama.

Na ovo treba dodati podatak da, svakog meseca jedno dete pogine i nešto više od 110 dece bude povređeno u saobraćajnim nezgodama. Minut do dvanaest je odavno prošao a povodom sprečavanja stradanja u saobraćaju sistem ne preduzima nikakve mere niti postoji sistemsko delovanje.

Bitno je naglasiti, da se predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Agencije za bezbednost saobraćaja još uvek nisu oglasili povodom ovako grubog i nasilničkog ponašanja koje ugrožava živote i zdravlje ljudi. I naravno ne usuđuju se demantaju izjavu predsednika.

Za početak da vidimo šta piše u trećem članu zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima „Svaki učesnik u saobraćaju dužan je da se ponaša na način kojim neće ometati, ugroziti ili povrediti druge učesnike, kao i da preduzme sve potrebne mere radi izbegavanja ili otklanjanja opasnih situacija nastalih ponašanjem drugih učesnika u saobraćaju, ako sebe ili drugog time ne dovodi u opasnost“.

Svedoci smo da smo u poslednjih par godina imali bezbroj primera da se neko autom, kombijem, kamionom i radnom mašinom zaleće i ulazi među ljude koji mirno protestvuju na ulici tražići svoja prava.

U članu 23. pomenutog zakona se kaže, „Vozač je dužan da obrati pažnju na pešake koji se nalaze na kolovozu ili stupaju na kolovoz ili iskazuju nameru da će stupiti na kolovoz“.

Prilikom takvog nasilničkog ponašanja dolazilo je do obaranja i gaženja pešaka, uz nanošenje teških ili lakših telesnih povreda. Za sve to postoje svedoci, video snimci na društvenim mrežama i prilozi medija koji su o tome izveštavali sa lica mesta.

Ako na sve to dodamo da se na protestima nalaze dece, mladi, studenti, starija lica, osobe sa invaliditetom i majke sa malom decom, otvaraju se i bezbroj drugih pitanja.

U članu 23, stoji i sledeće, „Na delu puta na kome se kreću deca, odnosno su postavljeni saobraćajni znakovi o učešću dece u saobraćaju, vozač je dužan da vozi sa naročitom opreznošću, tako da može blagovremeno da zaustavi vozilo“.

Za razumevanje situacije smatram da treba citirati i član 42. pomenutog zakona, „Vozač je dužan da brzinu kretanja vozila prilagodi osobinama i stanju puta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustini saobraćaja i drugim saobraćajnim uslovima, tako da vozilo može blagovremeno da zaustavi pred svakom preprekom koju pod datim okolnostima može da vidi ili ima razloga da predvidi, odnosno da vozilom upravlja na način kojim ne ugrožava bezbednost saobraćaja“.

Sada se postavlja pitanje, da li se vid ponašanja u saobraćaju, koji opisan gore u tekstu, smatra nasilničkom vožnjom po našem zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima?

Pošto su kreatori saobraćajne politike najavili izmene i donošenje novog zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, koristim ovu priliku da predložim, da se koriguje i dopuni član 41.,kojim je definisana nasilnička vožnja.

Naime, u članu 41. se kaže da „Nasilnička vožnja je postupanje vozača koje je u gruboj suprotnosti sa pravilima saobraćaja, odnosno, prilikom koje vozač ne pokazuje obzir prema bezbednosti ostalih učesnika u saobraćaju“.

Ovaj član i predhodno pomenuti, ipak kažu da predsednik Vučić greši kada kaže, da pomenuti vozači nisu prekršili zakon.

Pod nasilničkom vožnjom smatra se i sledeće:

1) kada vozač dva ili više puta prođe svetlosni saobraćajni znak kada mu je tim znakom zabranjen prolaz, ako između dva uzastopna prolaska nije prošlo više od 10 minuta,

2) kada vozač izvrši preticanje kolone vozila pri čemu svojim vozilom prelazi ili se kreće po neisprekidanoj uzdužnoj liniji koja razdvaja kolovozne trake po smerovima kretanja,

3) kretanje vozila na putu u naselju brzinom koja je za više od 90 km/h veća od dozvoljene, odnosno van naselja brzinom koja je za više od 100 km/h veća od dozvoljene,

4) upravljanje vozilom u stanju potpune alkoholisanosti (više od 2,00 mg/ml).

Na navedeno u članu 41., da ne bi dolazilo do zabune, zloupotrebe i lošeg tumačenja, treba dodati pod 5) Kretanje motornim vozilom na putu gde se održavaju sportske ili druge priredbe, javni skupovi i građanski protesti.

Prethodni članak

Uhapšen vozač koji je teško povredio studentkinju u Beogradu, a studenti se okupljaju ispred Pravnog fakulteta

Jukom osuđuje MUP jer ne obezbeđuju skupove studenata

Sledeći članak