Nakon što je kampanja „Za poštenu plaću“ kolektiva BLOK iz Zagreba pokazala da se javnim pritiskom i organizovanjem može (iz)boriti za bolje uslove rada – Ministarstvo kulture i medija RH je uvažilo deo njihovih zahteva koje je potpisalo preko 700 pojedinaca i 140 organizacija koji se odnosi na prihvatanje troškova koji se odnose na plate, u iznosu do 20 posto ukupnog budžeta u određenim područjima kulturne proizvodnje – objavljen je i cenovnik koji se odnosi na precizno regulisanje rada kada je reč o scenaristkinjama, dramaturzima i drugim angažovanim na proizvodnji različitih sadržaja, od izvođačkih umetnosti do audio-vizuelnih produkcija.
Naime, Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela (SPID) iz Hrvatske objavio je prvi strukovni cenovnik u polju dramaturgije, dramskog pisanja i pisanja u oblasti izvođačkih umetnosti.
Dokument pod nazivom „Priručnik o autorskim pravima, pravednim naknadama za rad i pravima radnika u području scenaristike, dramaturgije i pisanja izvedbenih djela“ na preko pedeset strana daje iscrpne opise poslova, ključne informacije o navedenim pravima i obavezama, ali istovremeno daje i pregled šireg područja proizvodnih odnosa u kulturi, koncentrišući se na film, televiziju, radio, izvođačke umetnosti, videoigre, i mnoge druge delatnosti sa tim u vezi.
Kako u intervjuu za Portal Novosti objašnjava jedna od autorki cenovnika, Karla Crnčević, iako pojedina strukovna udruženja već imaju svoje cenovnike, pri ugovaranju poslova malo ih se ko drži, te stoga naglašava potrebu da se mapira čitav niz odnosa u sektoru i da se govori o širem kontekstu proizvodnje u kulturi, što ovaj dokument i pruža:
„Čini nam se kako je važno kolektivno raditi na dokumentima koji će pomoći regulirati uvjete rada i osnaživati radnike i radnice da se bore i ne pristaju na bilo što. Cjenik je jedan od koraka koji bi trebao pomoći, prije svega pojedinim radnicama i radnicima da se osjećaju sigurnije i zaštićenije pri ugovaranju poslova. Problem je što ovaj tip rada nije reguliran Zakonom o radu i uvjeti se konstruiraju ovisno o volji naručitelja posla, puno je eksploatacije u polju i sve je više radnika svjesno toga.“
Kako Karla Crnčević dalje objašava uslove rada u pomenutim umetničkim poljima, radnice i radnici u kulturi su potplaćeni, a odluke o njihovim honorarima se donose proizvoljno i zavise od budžeta koji je „osvojen“ na različitim konkursima. Dodatno opterećuje i sve obimniji administrativni posao koji često obavljaju sami umetnici, a to se negativno odnosi na samu proizvodnju sadržaja, ne postoji bolovanje, kao ni godišnji odmori, dok se ugovori često potpisuju tek nakon što je posao već obavljen. Nije redak slučaj ni da se podrazumijeva da ugovori ne treba ni da se potpisuju jer je sve više radnika i radnica „stjerano u kut i da bi si mogli priuštiti osnovna sredstva za proizvodnju (laptop, kameru, skener…) otvaraju paušalne obrte i izdaju račune.“
Kada je reč o filmskoj proizvodnji koja sa sobom nosi ubedljivo najveće budžete, ključni problem koji se detektuje, naglašava se u intervjuu, jeste neregulisan rad unutar produkcija koje servisiraju strane produkcijske kuće a koje snimanju u Hrvatskoj:
„Puno je zamjenjivih pozicija i najgore prolaze hijerarhijski najniže pozicionirani radnici koji se rijetko mogu izboriti za bolje uvjete rada. Radno vrijeme se ne poštuje, a neki sektori nisu plaćeni za prekovremeni rad. Sredstva zarađena na taj način ne preusmjeravaju se u budžete domaćih autora koji i dalje snimaju u izrazito nepovoljnim okolnostima, cijene rada na hrvatskim filmovima niske su, a uvjeti loši – pogotovo ako se radi o debitantskim filmovima.“
Stoga se Karla Crnčević vraća na osnovni problem u sektoru, a koji govori o tome da, ukoliko se nešto ne promeni, kulturnom proizvodnjom će moći da se bave samo oni koji to sebi mogu da priušte, referišući i na jedan od vidljivijih transparenata sa protesta „Dosta je rezova“ iz 2019. godine: „Aplauz ne plaća stanarinu.“
Pored Karle Crnčević, autorke ovog „Priručnika o autorskim pravima“ koji bi mogao poslužiti i sličnim reprezentativnim umetničkim udruženjima u Srbiji i regionu kao smernica za izradu lokalnih cenovnika su i Nina Gojić i Lucija Klarić, a prvo javno predstavljanje ovog važnog dokumenta održaće se u zagrebačkoj Kinoteci, 12. oktobra u 18 sati.
V.K.
