Beogradski centar za bezbednosnu politiku: Dobijamo jaču policiju sa većim ovlašćenjima koja će biti parapartijski aparat

„Novi zakon ne rešava ništa od problema koji u policiji postoje decenijama, a pre svega politički uticaj na operativni rad policije“, smatra Bojan Elek iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku – BCBP.

„Nacrtom Zakona o unutrašnjim poslovima policiji se daju nova, potencijalno veoma opasna ovlašćenja, osigurava da ona i dalje bude produžena ruka vlasti umesto servis građana, a u isto vreme ne omogućavaju dovoljno jaki kontrolni mehanizmi da se osigura da policija postupa u skladu sa demokratskim standardima“, za Mašinu kaže Bojan Elek, zamenik direktora Beogradskog centra za bezbednosnu politiku – BCBP.

Naglašavajući štetnost prevelikog uticaja ministra, Elek navodi da je u pitanju problem aktuelan više decenija, koji ima i zakonsku osnovu u rešenjima iz 2006. i 2016.

„Ministar, na primer, ima prevelika ovlašćenja kada je u pitanju zapošljavanje u policiji i imenovanje službenika. Videli smo da su nedavno u Novom Sadu uhapšena dvojica načelnika policijskih uprava, a znamo i da svaki novi ministar uradi po jednu smenu nepodobnih kadrova i postavi nove“, ilustruje Elek. Umesto da bude tako, za smene i postavljanja bi morale da se poštuju neke procedure i objavljuju konkursi, pa na njima biraju najbolji kandidati, što aktuelni zakoni ne zahtevaju. Umesto da ograniče koncentrisanje moći, i prethodni i najnoviji nacrt je pogoršavaju.

Mešanje nije mešanje?

Nacrt iz 2021. je, slično aktuelnom, sadržao odredbu koja ministru daje ovlašćenja da traži vanredni izveštaj o radu policije i da daje obavezujuće instrukcije za postupanje policiji, skreće pažnju naš sagovornik. Kako smo već pisali, po aktuelnim propisima policija (redovni) izveštaj o radu ne predaje ministru, nego parlamentu.

„Sad stoji da se ministar traženjem tih izveštaja i silnim intervencijama ‘neće mešati‘ u operativni rad, što je potpuno paradoksalna formulacija, i stoji da je ministarstvo garant operativne autonomije policije što je suludo jer treba da se spreči mešanje ministra u operativni rad policije, a ne da on garantuje da se neko neće mešati“, objašnjava Elek.

„Imam utisak da se sve što je MUP nameravao 2021. sada ponovo pokušava da uvede kroz ovaj nacrt“, komentariše. On ovu verziju Nacrta karakteriše kao „ušminkanu“ verziju prošlogodišnjeg zbog načina na koji je predlagač obradio neke od primedbi nezavisnih stručnih organizacija.

„Pomenuo sam obavezujuće instrukcije ministra. U prethodnoj verziji je stajalo da se to neće smatrati mešanjem u operativni rad policije. Mi smo na to podneli komentar i rekli da je suludo da zakonom propisuješ da nešto neće biti to što jeste, već da mora da se uđe u suštinu u svakom pojedinačnom slučaju, odnosno da, idealno, ministar jednostavno nema sporna ovlašćenja. Sad stoji da se ministar neće mešati. Znači, data mu je zabrana ali niti se zna ko ga kontroliše niti ko može da mu izrekne sankciju ako je prekrši“, pojašnjava Elek.

Postoji mnogo problema za koje nacrt po mišljenju stručnih organizacija ne nudi adekvatna rešenja. Jedan od njih je rad Sektora unutrašnje kontrole (SUK).

„Sektor unutrašnje kontrole, koji bi trebalo da se stara o tome da policijski službenici postupaju zakonito i istražuje njihove prekršaje – poput onih kada je policija primenila prekomernu silu protiv demonstranata u Novom Sadu – je pod kontrolom ministra i po važećem zakonu i novom nacrtu“, naglašava Elek. Konkretnije, u važećem zakonu stoji da je SUK samostalan, ali nema garancije da je i sasvim nezavisan u radu jer ministar ima mogućnost da im, recimo, oduzme predmet i da ga nekom drugom organu, kako naš sagovornik pojašnjava. Novi nacrt, dodaje, definiše da SUK „odgovara ministru unutrašnjih poslova“.

Elek potcrtava da je to posebno rizično u situaciji kada su pojedina tela koja bi trebalo da funkcionišu kao spoljna kontrola, poput Narodne skupštine, nadzornog odbora za unutrašnje poslove i poverenika obezvređene institucije.

Srbija ima obavezu da smanji uticaj ministarstva na policiju, ali je ne ispunjava

Podsetimo, prethodni predlog istog zakona povučen je u septembru 2021. na molbu predsednika i odlukom tadašnjeg ministra, a nakon žustre reakcije stručne javnosti. Elek naglašava da Srbija ima i formalne obaveze da smanji uticaj ministarstva na policiju i unapredi saradnju policije i tužilaštva, koje je preuzela u procesu eurointegracija.

„Kada smo 2016. otvorili pregovore o Poglavlju 24, dobili smo od Evropske komisije preporuku u kojoj se kaže da Srbija mora da napravi korake da osigura da operativni rad policije bude zaštićen od uticaja politike i kriminala – što je u Srbiji, nažalost, jedno te isto“, skreće pažnju Elek. Ipak, u obrazloženju aktuelnog nacrta nigde se ne pominje EU, proces integracije niti bilo šta od tih obaveza, što, po mišljenju zamenika direktora BCBP-a, potcrtava nameru da policija i dalje ostane pod političkom kontrolom i doprinosi operacionalizaciji sistema koji su drugi akteri ovih dana nazvali ogoljenom policijskom državom.

Prošlogodišnji nacrt je kritikovan i zbog toga što predlagao da se zabranjeni snimanje i davanje informacija na osnovu kojih može da se utvrdi identitet policajaca prilikom primene ovlašćenja.

„Mi smo to tada pročitali kao pretnju da će biti kažnjivo da građani na primer, snimaju nezakonito postupanje policajaca i kače to po društvenim mrežama. U novom nacrtu ne stoji da je kažnjivo, ali stoji da je odavanje informacija regulisano zakonom kojim je regulisano javno informisanje“, kaže Elek. Zakon o javnom informisanju se bavi samo novinarima, podseća, što implicira da će novinari smeti da snimaju, ali građani ne.

Na sličan način je „ušminkano“ nedefinisano ostalo i pitanje kakve identifikacione oznake će nositi policajci. Kao što je za Mašinu već istakla Danijela Nestorović, i Elek navodi da je u prethodnom nacrtu stalo da će policajci nositi oznake u kombinaciji slova i brojeva, a u ovom stoji da će se na uniformama nositi oznake na osnovu kojih može da se zaključi ime policajca, što može da se tumači kao uvođenje šifrovanih oznaka bez imena i prezimena „na mala vrata“.

Foto: Marko Rupena / Kamerades

Softver za biometrijsko utvrđivanje identiteta

Biometrija je u prethodnom nacrtu, navodi Elek, bila potpuno nekontrolisana, i dodaje: „Sad su je stavili u posebne dokazne radnje, što podrazumeva da bi morala da se koristi pod kontrolom suda. Ali, ako policija dobije ovlašćenje da primenjuje biometrijsku detekciju, a već su instalirali kamere i u februaru nabavili softver, ne postoji mehanizam kojim bi moglo da se kontroliše koliko je koriste.“

BCBP je, naglašava, na istom stanovištu kao i Share fondacija, da bi na primenu biometrijskog softvera za detekciju lica morao da postoji moratorijum.

Od novembra prošle godine BCBP je sa predstavnicima MUP-a učestvovao u sedam razgovora na temu primene nehumanih tehnologija za identifikaciju. „U svim razgovorima smo insistirali da MUP dokaže neophodnost uvođenja ove tehnologije i srazmernost njene primene, odnosno da pokaže koja je srazmera između toga šta se njenom primenom dobija u odnosu na to koliko se ugrožavaju prava građana“, navode iz BCBP. MUP to, ipak, nikada nije uradio.

Komentarišući odredbu po kojoj će policijski službenici moći da bez naloga ulaze u stanove građana, Elek izjavljuje da je ona u aktuelnom obliku neustavna jer je stan po Ustavu nepovrediv i pojašnjava: „U Ustavu je precizirano da policija sme da uđe u stan i bez naredbe suda u slučaju kada su neposredno ugroženi život ili imovina“.

Utisak mnogih predstavnika opozicije i civilnog društva je da je policija prethodnih meseci već koristila ovlašćenja koja će joj dati novi zakon. Podozreva se, tako, da je biometrijski nadzor već korišćen nakon ekoloških protesta krajem 2021, a tokom protesta na Šodrošu u Novom Sadu policija i žandarmerija su nastupale bez oznaka.

Elek za Mašinu kaže da to bila i prva reakcija Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, ali da još uvek nema jasnih dokaza da se to dešava. U BCBP-u su uvažili to što je poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti sproveo kontrolu i objavio izveštaj u kom se konstatuje da policija nije koristila softver za automatsko prepoznavanje lica nego snimke na osnovu kog su aktiviste prepoznavali policijski službenici. Ipak, bojazan opstaje, jer se podozreva da je softver nabavljen u februaru 2022, kako je pisao BIRN, a postoji i nehotično svedočenje predstavnika radne grupe za pisanje nacrta zakona da „nije nabavljen softver, nego samo licenca“ – što ne menja mnogo stvari, jer svedoči o nameri da se softver koristi i zasad nema zakonsku osnovu.

Javna rasprava u doba praznika

Elek se pridružuje kritikama izbora perioda za javnu raspravu, koja će trajati svega dvadeset dana i to u vreme božićnih i novogodišnjih praznika, skrećući pažnju na to da se u istom periodu uz zakon koji je dobio najveću pažnju javnosti usvaja još pet zakona iz oblasti unutrašnjih poslova i pravosudni zakoni.

„Mi smo tridesetog novembra imali sastanak sa radnom grupom koja je pisala zakon u vezi sa procenom uticaja obrade biometrijskih podataka. Na tom sastanku smo ih pitali kad će zakon da dođe u proceduru. Rekli su ‘Ne znamo‘, a onda se osam dana nakon toga on pojavio“, kaže Elek. BCBP je kroz Nacionalni konvent o EU podneo zahtev da se javna rasprava produži do kraja januara, ali sumnjaju da će to biti usvojeno.

Komentarišući kako bi međunarodna zajednica mogla da reaguje na zakon koji nije u skladu sa obavezama koje je Srbija preuzela, posebno onim iz Poglavlja 24, Elek konstatuje da je pažnja međunarodne zajednice pre svega posvećena ratu u Ukrajini, a javne rasprave zakazane za vreme božićnih i novogodišnjih praznika. Najjednostavnije rečeno, predstavnici međunarodnih institucija naredne sedmice idu na odmor. Ipak, BCBP će obavestiti delegacije Evropske unije i ambasada o svojim zamerkama, a 21. decembra će se održati plenarna sednica Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji kojoj će prisustvovati premijerka Brnabić (SNS), ministarka za evropske integracije Tanja Miščević i predsednica odbora za evropske integracije Elvira Kovač (SVM). Kako zamenik Beogradskog centra za bezbednosnu politiku zaključuje:

Dobijamo jaču policiju sa većim ovlašćenjima koja će biti parapartijski aparat. Zakon definitivno nije po meri građana“.

Prethodni članak

Globalni kapitalizam: Posle izbora u SAD – šta sada?

Meštani blokiraju radove na izgradnji treće MHE na Rupskoj reci

Sledeći članak