Da li Srbija skreće sa evropskog puta?

Izveštaj Evropske komisije o Srbiji za 2025. godinu, organizacije civilnog društva, kako u svom saopštenju navode, pozdravljaju, ali i kažu da on potvrđuje ono što već znaju, a to su „zbiljno nazadovanje demokratije, ljudskih prava i sloboda, kao i dugortrajan zastoj u procesu evropskih integracija“. Zajedničko saopštenje potpisalo je osamnaest organizacija civilnog društva.

Policijski kordon ispred Narodne skupštine

„Nakon niza prethodnih izveštaja u kojima je Komisija konstatovala odsustvo napretka, u dokumentu objavljenom u utorak, 4. novembra, govori se o nazadovanju (backsliding) u oblasti vladavine zakona i osnovnih prava“, navode iz organizacija civilnog društva i dodaju da je po prvi put označen, direktno, izvor antievropskog raspoloženja građana Srbije koji je posledica delovanja najviših političkih predstavnika i da se širi putem prorežimskih medija.

Komisija navodi da se u proteklih 12 meseci, tokom studentskih i građanskih protesta u Srbiji zabeleženi slučajevi prekomerne upotrebe sile i nasilja nad demonstrantima, ali i novinarima. Takođe su naveli i primenu zvučnog oružja koje je služilo za razbijanje okupljenih građana i to da su reakcije nadležnih institucija uglavnom izostajale.

U izveštaju je ukazano i na to da je predsednik pomilovao osobe koje su osumnjičene za napad na studente i građane i da je to znak dubokog urušavanja vladavine prava, ali i podsticanje nasilja od strane onih na najvažnijim državnim funkcijama. Navodi se i to da ovakvi postupci vlasti podrivaju ljudska prava i obesmišljavaju ustavne garancije.

Konstantacija Evropske komisije je da Srbija nije sprovela ključne preporuke o izbornim usovima OEBS/ODIHR-a i Saveta Evrope.

„Institucionalne reforme koje bi omogućile fer i slobodne izbore ostaju blokirane, a politički prostor je sužen zbog stranačke okupacije institucija i pojedinih medija. Parlament funkcioniše pod punom kontrolom izvršne vlasti, bez suštinske rasprave i kontrole vlade, dok se opozicioni i građanski glasovi marginalizuju”, saopštavaju organizacije.

Navode da izmena izbornog zakonodavstva, ali i predlaganje rešenja za reviziju biračkog spiska nisu dovoljne bez spoljnog monitoringa, kao i bez političke volje za poštovanje zakona, posebno zbog nedostatka poverenja društva u namere vlasti da obezbedi fer izbore koji bi bili u skladu sa najvišim standardima.

„Izveštaj Evropske komisije konstatuje da su u Srbiji zabeleženi slučajevi digitalnog nadzora i zloupotrebe tehnologije od strane državnih organa. Komisija posebno navodi pritužbe zbog upotrebe špijunskog softvera i zloupotrebe forenzičkih alata protiv novinara i branitelja ljudskih prava, kao i odsustvo institucionalne reakcije na takva kršenja”, kažu iz organizacija i kažu da Komisija podseća u svom izveštaju da „osnovni preduslovi za primenu biometrijskog video-nadzora nisu ispunjeni“, to jest da vlasti nisu dokazale neophodnost, ali i srazmernost upotrebe takve tehnologije.

Kažu da primena tehnologije za nadzor građana, ali kao oblik pritiska na civilno društvo predstavlja grubo kršenje prava, kako na privatnost, tako i na slobodu izražavanja. Upozoravaju na to da se time svedoči o odsustvu javne politike i parlamentarne kontrole nad radom bezbednosnih struktura.

„U delu izveštaja koji se odnosi na slobodu medija i izražavanja, Evropska komisija konstatuje nazadovanje Srbije u odnosu na prethodnu godinu. I pored izmena medijskih zakona 2023. godine, primena je selektivna, dok regulatorno telo REM nije obezbedilo stvarnu nezavisnost niti delotvornu kontrolu nad radom elektronskih medija. Od novembra 2024. godine Srbija je bez Saveta REM-a, što znači da ključni organ za sprovođenje zakona praktično ne funkcioniše“, navode iz organizacija.

Dodaje se i to da su svi politički i ekonomski uticaji na medije izraženi, a da visoki funkcioneri doprinose tim pritiscima i zastrašivanjima kroz svoje izjave o radu novinara. Napadi na novinare su u porastu, a takođe u te napade spadaju i fizički koji se dešavaju u prisustvu policije koje ih ne sprečava u tome.

„Dalja koncentracija na tržištu kablovskih operatora kroz kupovinu medija sredstvima državnog Telekoma Srbije, uz isključivanje pojedinih medija iz ponude, predstavlja očigledan primer suzbijanja medijskih sloboda pod okriljem države. Zloupotreba tužbi protiv novinara i medija (SLAPP) sve je učestalija, dok mehanizmi zakonske i sistemske zaštite profesionalnog integriteta novinara ne funkcionišu. Komisija zaključuje da medijsko okruženje u Srbiji ne obezbeđuje pluralizam ni uslove za slobodan rad, te da ostaje zarobljeno političkim i ekonomskim pritiscima”, navde u saopštenju iz organizacije.

Zabeleženi su i intezivni napadi na organizacije civilnog društva, u to su uključeni, kako oni navode i nezakonit nadzor, kampanje blaćenja, kao i policijski pretresi i pretnje. Tokom ove godine se više organizacija povuklo iz vladnih radnih grupa i to zbog odsustva dijaloga, ali i rastuće institucionalne odmazde.

baner sa zastavom EU na zemlji
Foto: Milovan Milenković

„Policijski pretresi i tabloidne kampanje protiv organizacija civilnog društva i stranih partnera, uključujući one iz država članica EU, potvrđuju da se prostor za građanski angažman sistematski sužava. Takva praksa, prema zajedničkoj oceni organizacija potpisnica, znači da se institucionalni okvir za učešće javnosti u donošenju odluka praktično gasi, a formalne konsultacije pretvaraju u proceduralni dekor bez stvarnog dejstva“, objašnjavaju iz organizacija.

Potpisnice zajedničkog saopštenja navode da izveštaj Evropske komsije jasno govori to da Srbija nikada nije bila dalje od članstva u Evropskoj uniji. Situacija, kao što su politička represija i odsustvo stvarnih reformi, Srbiju udaljavaju od evropskog puta.

„Društveno-politička kriza u kojoj se naše društvo nalazi usled nedostatka političke volje za ispunjavanje studentskih zahteva dodatno doprinosi opštoj društvenoj nestabilnosti. Novi izveštaj Evropske komisije jasno pokazuje da demokratija u Srbiji danas ne stagnira, već se urušava pod pritiskom vlasti koje odbijaju da se odreknu kontrole nad institucijama, društvom i građanima“, navode organizacije civilnog društva i zahtevaju slobodne i fer izbore uz punu međunarodnu podršku, zaustavljanje represije i obnovu zaštite osnovnih orava i sloboda, kao i aktiviranje uloge Evropske unije.

Zajedničko saopštenje potpisuju: Autonomni Ženski Centar, Befem, Beogradski centar za ljudska prava, Civil Rights Defenders, CRTA, EUCRTA, Evropski pokret u Srbiji, FemPlatz, Inicijativa Mladih za Ljudska Prava, Nezavisno udruženje novinara Srbije, Partneri Srbija, Polekol, RERI, SHARE Fondacija, Slavko Ćuruvija fondacija, SviĆe BAZA, Trag Fondacija i YUCOM.

A.T.

Prethodni članak

ASNS: Pritisci na zaposlene u vrtićima da prisustvuju mitingu u „Ćacilendu“

Majka, a ne političarka: Štrajk glađu u Srbiji je obesmišljen, ali Hrkin će (možda) uspeti

Sledeći članak