Danas glasanje o izmenama izbornih zakona

Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić odredila je da će poslanici danas glasati o izmenama izbornih zakona, o kojima se u Skupštini raspravljalo prethodnih nedelju dana. Izmene se odnose na Zakon o izboru predsednika Republike, Zakon o izboru narodnih poslanika, Zakon o lokalnim izborima i Zakon o Ustavnom sudu.

Lokalni izbori u Negotinu

Izmene izbornih zakona su se na dnevnom redu Narodne skupštine našle na predlog poslanika Srpske napredne stranke (SNS) Miroslava Petrašinovića, a na ceo set izbornih zakona je podneto oko 160 amandmana.

Planirano je da se, između ostalog, uvedu obavezne obuke za članove izbornih tela, mogućnost da se potpisom podrži više izbornih listi umesto samo jedne, kako je do sada bio slučaj, kao i da se pojednostavi kandidovanje manjinskih stranaka.

Glasanje počinje danas u 15 časova.

Hoće li izmene dovesti do fer izbora?

Vlast tvrdi da će se tim izmenama usvojiti preporuke Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), koje su se našle u izveštaju ove organizacije nakon brojnih nepravilnosti na parlamentarnim i lokalnim izborima 2023. godine u Srbiji.

Stručnjaci, pak, upozoravaju, da te izmene, nisu suštinske kada je reč o unapređenju izbornog procesa.

Od ukupno 25, ODIHR je definisao sedam prioritetnih preporuka, a u pitanju zakonodavne izmene, standardizovane obuke za članove izbornih komisija i odbora, edukacija o biračkim pravima, transparentniji birački spisak, razdvajanje zvaničnih funkcija od aktivnosti funkcionera u kampanji, sprečavanje pritisaka na birače i nezavisnost Regulatornog tela za elektronske medije (REM).

Predloženim izmenama se, naveo je nedavno za Mašinu Pavle Dimitrijević iz Crte, odgovara samo na jednu od tih sedam prioritetnih preporuka, a to su obuke za članove biračkih odbora.

Pavle Dimitrijević o izbornim zakonima

Iako jeste u pitanju preporuka ODIHR-a, pravnica i članica Republičke izborne komisije Sofija Mandić izrazila je zabrinutost da bi se, u kontekstu Srbije, takvim rešenjima predstavnicima opozicije potencijalno otežalo ili onemogućilo učešće u radu izbornih organa, jer to podrazumeva da više desetina hiljada ljudi moralo da dobije sertifikat RIK-a.

Stručnjaci su upozoravali i na to da će se, uvođenjem mogućnosti da jedna osoba svojim potpisom podrži više izbornih listi da se kandiduju na izborima, potencijalno olakšati kandidovanje „fantomskih listi”.

Novim Nacrtom izmena Zakona o izboru narodnih poslanika propisano je da nosilac izborne liste manjinske stranke ne sme da bude član druge političke stranke koja nije stranka manjina, dok se aktuelnim zakonskim rešenjima to pravilo odnosilo i na nosioce i na kandidate za narodne poslanike. 

Predloženo je i da se ukine mogućnost obraćanja savetima nacionalnih manjina radi provere da li je neka stranka zaista manjinska, što je do sada bila zakonska mogućnost RIK-a.

Kada je reč o izmenama Zakona o Ustavnom sudu po kojima bi se postupak odlučivanja o izbornom sporu tretirao kao „hitan“, stručnjaci smatraju da su u pitanju „kozmetičke izmene” budući da se ta formulacija koristi i u drugim zakonima, ali da se u praksi ne primenjuje.

D.S.

Prethodni članak

Masovne demonstracije seljaka i rudara protiv neoliberalnih reformi u Boliviji