Nezavisno udruženje novinara Srbije je krajem 2021. u okviru projekta „Samostalni novinari oslobođeni svih prava“ istražilo koliko je novinara, novinarki i medijskih radnika angažovano kao frilenseri i koji su njihovi osnovni problemi. Rezultati istraživanja, objavljeni u publikaciji „Položaj i prava samostalnih novinara u Republici Srbiji“ pokazuju da je čak dve trećine novinara u Srbiji angažovano po atipičnim ugovorima, ali da samo mali procenat istovremeno uživa prava i slobode koje po međunarodnim definicijama karakterišu položaj frilensera u pozitivnom smislu.
Naime, svega 22% novinara, novinarki i medijskih radnika ima ugovor na neodređeno vreme, a 7% na određeno vreme, dok su ostali angažovani prekarno i, kako naglašavaju istraživači, ne uživaju prava iz radnog odnosa. Angažovani po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima, ugovora o stručnom usavršavanju i osposobljavanju, ugovora o delu i ugovora o autorskom delu nemaju pravo na ograničeno radno vreme, odmore i odsustva, zaradu i druga primanja, itd. Oni zarađuju malo i nezadovoljni su svojim radnopravnim i socio-ekonomskim položajem, pokazuje istraživanje.
„Osnovni razlog za zaključivanje ovakvog ugovora od strane poslodavca ili naručioca (tzv. simulovanog pravnog posla) nalazi se u nastojanju poslodavca da uživa veću fleksibilnost u pogledu organizacije rada i iniciranja prestanka radnog angažovanja, kao i da snizi troškove rada i zaobiđe obaveze koje za poslodavce proizlaze iz radnog odnosa“, naglašava se.
Kako istraživanje pokazuje, uslove i trajanje radnog angažmana velike većine novinara u Srbiji kontroliše poslodavac, zbog čega njihov status uglavnom ne odgovara definiciji frilensera koju daje Evropska federacija novinara, a koja glasi da je „Samostalni novinar neko ko je samozaposlen i prodaje svoje usluge i/ili posao većem broju poslodavaca bez dugoročne obaveze prema bilo kome od njih“. Procenat medijskih radnica i radnika na koje je ova definicija primenjiva je svega 17%.
NUNS upozorava na to da je više od polovine novinarki i novinara nezadovoljno svojim primanjima, te da životni standard angažovanih u ovoj profesiji i dalje opada.
„Položaj i prava samostalnih novinara u Republici Srbiji“ pokazuje i visok stepen nepoverenja u sindikate i sindikalno organizovanje. Svega 1% ispitanika veruje da sindikati adekvatno zastupaju interese novinara i medijskih radnika u Republici Srbiji, dok se ostali sa ovom tezom ne slažu ili ispoljavaju nezainteresovanost. U skladu sa tim primetan je i pad sindikalnog angažovanja: dok 2011. 65% novinara nije bilo sindikalno organizovano, ovaj procenat se u 2016. godini popeo na 78%, a u poslednjem istraživanju NUNS-a na čak 88% ispitanica i ispitanika.
Istraživači ističu da domaće zakonodavstvo ne prepoznaje pojam frilensera i ne definiše adekvatno prava lica angažovanih po atipičnim osnovama, te se zalažu za izmene zakonodavstva kojima bi se postigla njihova efikasnija zaštita, uključujući i uvođenje kataloga fundamentalnih prava bez obzira na pravni osnov radnog angažovanja. NUNS se zalaže i za zaključivanje posebnog kolektivnog ugovora za novinare i medijske radnike, osnaživanje novinarskih udruženja i sindikata i jačanje saradnje i profesionalne solidarnosti unutar novinarske profesije na nacionalnom i regionalnom nivou.
Kompletno istraživanje možete preuzeti ovde.
I.K.