Dve trećine novinara u Srbiji u prekarnom položaju

Najnovije istraživanje NUNS-a otkriva da je većina novinara nezadovoljna egzistencijalnim položajem i lišena prava iz radnog odnosa.

Nezavisno udruženje novinara Srbije je krajem 2021. u okviru projekta „Samostalni novinari oslobođeni svih prava“ istražilo koliko je novinara, novinarki i medijskih radnika angažovano kao frilenseri i koji su njihovi osnovni problemi. Rezultati istraživanja, objavljeni u publikaciji „Položaj i prava samostalnih novinara u Republici Srbiji“ pokazuju da je čak dve trećine novinara u Srbiji angažovano po atipičnim ugovorima, ali da samo mali procenat istovremeno uživa prava i slobode koje po međunarodnim definicijama karakterišu položaj frilensera u pozitivnom smislu.

Naime, svega 22% novinara, novinarki i medijskih radnika ima ugovor na neodređeno vreme, a 7% na određeno vreme, dok su ostali angažovani prekarno i, kako naglašavaju istraživači, ne uživaju prava iz radnog odnosa. Angažovani po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima, ugovora o stručnom usavršavanju i osposobljavanju, ugovora o delu i ugovora o autorskom delu nemaju pravo na ograničeno radno vreme, odmore i odsustva, zaradu i druga primanja, itd. Oni zarađuju malo i nezadovoljni su svojim radnopravnim i socio-ekonomskim položajem, pokazuje istraživanje.

„Osnovni razlog za zaključivanje ovakvog ugovora od strane poslodavca ili naručioca (tzv. simulovanog pravnog posla) nalazi se u nastojanju poslodavca da uživa veću fleksibilnost u pogledu organizacije rada i iniciranja prestanka radnog angažovanja, kao i da snizi troškove rada i zaobiđe obaveze koje za poslodavce proizlaze iz radnog odnosa“, naglašava se.

Kako istraživanje pokazuje, uslove i trajanje radnog angažmana velike većine novinara u Srbiji kontroliše poslodavac, zbog čega njihov status uglavnom ne odgovara definiciji frilensera koju daje Evropska federacija novinara, a koja glasi da je „Samostalni novinar neko ko je samozaposlen i prodaje svoje usluge i/ili posao većem broju poslodavaca bez dugoročne obaveze prema bilo kome od njih“. Procenat medijskih radnica i radnika na koje je ova definicija primenjiva je svega 17%.

NUNS upozorava na to da je više od polovine novinarki i novinara nezadovoljno svojim primanjima, te da životni standard angažovanih u ovoj profesiji i dalje opada.

„Položaj i prava samostalnih novinara u Republici Srbiji“ pokazuje i visok stepen nepoverenja u sindikate i sindikalno organizovanje. Svega 1% ispitanika veruje da sindikati adekvatno zastupaju interese novinara i medijskih radnika u Republici Srbiji, dok se ostali sa ovom tezom ne slažu ili ispoljavaju nezainteresovanost. U skladu sa tim primetan je i pad sindikalnog angažovanja: dok 2011. 65% novinara nije bilo sindikalno organizovano, ovaj procenat se u 2016. godini popeo na 78%, a u poslednjem istraživanju NUNS-a na čak 88% ispitanica i ispitanika.

Istraživači ističu da domaće zakonodavstvo ne prepoznaje pojam frilensera i ne definiše adekvatno prava lica angažovanih po atipičnim osnovama, te se zalažu za izmene zakonodavstva kojima bi se postigla njihova efikasnija zaštita, uključujući i uvođenje kataloga fundamentalnih prava bez obzira na pravni osnov radnog angažovanja. NUNS se zalaže i za zaključivanje posebnog kolektivnog ugovora za novinare i medijske radnike, osnaživanje novinarskih udruženja i sindikata i jačanje saradnje i profesionalne solidarnosti unutar novinarske profesije na nacionalnom i regionalnom nivou.

Kompletno istraživanje možete preuzeti ovde.

I.K.

Prethodni članak

„Da biste videli nasilje oko sebe, samo treba da otvorite oči“, reči su dvadesettrogodišnje Ale Gutnikove, osuđene urednice moskovskog studentskog časopisa

Prvog maja protest ispred Jure u Leskovcu

Sledeći članak