Godinu dana kasnije: Akademska zajednica pod još jačim pritiskom

Otpuštanja, pretnje i disciplinski postupci – tako izgleda obrazovanje u Srbiji, godinu dana nakon što su članovi akademske zajednice 17 dana blokirali raskrsnicu kod zgrade Vlade. Na jučerašnjem protestu Pobunjenog univerziteta, kojim je ta godišnjica obeležena, profesori sa više univerziteta su ukazali na još veće pritiske u odnosu na prošlu godinu, ali i na to da se, kako su istakli, ne predaju i da stoje uz svoje kolege, koje su dobile otkaze „jer nisu ćutali”.

vlada srbije

„Ovo je vreme u kome mi moramo stalno da podsećamo ljude da prosto pobuna traje, da se viđamo, da širimo dobru energiju i da podsećamo ljude da posao nije gotov i da je potrebno da se stalno vidimo, da stalno budemo mobilisani”, rekao je za Mašinu profesor Akademije umetnosti u Novom Sadu Miloš Đajić tokom jučerašnjeg događaja.

Profesor Miloš Đajić za Mašinu tokom protesta akademske zajednice

Članovi akademske zajednice su na početku jučerašnjeg programa izveli studentsku himnu „Gaudeamus igitur“, nakon čega su usledili govori i muzički program.

Uvodnu reč održala je profesorka Nataša Janković ispred inicijative Pobunjeni univerzitet, koja je osudila niz poteza vlasti prema akademskoj zajednici, od neakreditovanih stranih univerziteta i plagijata, preko neustavne Uredbe 5/35, pa sve do odbijanja raspisivanja upisnih kvota kao osvete prema profesotima koji nisu ćutali.

„Mi svoje žrtve ne zaboravljamo. Kao što ne zaboravljamo ni to da je danas tačno četiri stotine dana otkako studenti zahtevaju raspisivanje parlamentarnih izbora. Mi ćemo nastaviti da budemo međusobno solidarni i uvek uz svoje studente. Jer vreme je na našoj strani, jer mladost uvek pobeđuje. Studenti pobeđuju“, navela je prof. dr Nataša Janković.

Prorektorka Univerziteta umetnosti u Beogradu Vesna Popović, ukazala je na to da su podeljeni na ‘podobne i nepodobne’, kao i to da im je zabranjeno da pevaju, glume, režiraju, snimaju i izlažu u kulturnim ustanovama.

Profesorka Ljubica Oparnica iz Slobodnog univerziteta Novi Sad podsetila je na 5. septembar prošle godine, kada je policija na poziv rektora Dejana Madića upala u rektorat Novosadskog univerziteta, nakon što je danima bila na Filozofskom fakultetu.

„Nakon ovih događaja kolege Stevan Kojić i Vladan Joler dali su otkaze na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Oni nisu mogli da pristanu da rade na univerzitetu, čiji se rektor okružen policijom šepuri ispred svojih zaposlenih koji su se sklonili od napada te iste policije. I onda krajem prethodne i početkom ove godine krenula je odmazda širom zemlje“, navela je prof. dr Ljubica Oparnica.

Docent Nenad Fric podsetio je na konkretne žrtve, kao što su dete izbačeno iz vrtića u Pećincima, zatim na profesorku koja je izbodena nožem, kao i na Jelenu Kleut i Vladimira Mihića koji su ostali bez posla.

Studentska himna ispred Vlade Srbije

On je poručio da kohabitacija nije moguća, kao i da je pitanje „vi ili mi“.

Građanima se obratio i profesor Vukašin Slavković sa Univerziteta u Kragujevcu koji je sumirao prošlogodišnji protest ispred Vlade, ali i događaje koji su usledili nakon njega, kao što su pretnje studentima i studenkinjama u garaži Vlade, zatim hapšenje devetoro studenata, ali i otkazi petoro profesora Druge kragujevačke gimnazije, koji su podržali svoje maloletne učenike.

Asistent sa Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) Dženan Avdić, podsetio je na to koliko je ovaj fakultet uložio, ali i platio cenu za ovih godinu i po dana, kao i to da je skoro četrdesetoro profesora proterano sa univerziteta, jer je, kako navodi „njihov jedini greh bio što nisu pristali da ćute“.

Ispred Slobodnog univerziteta u Nišu se obratila profesorka doktorka Tatjana Stefanović koja je navela da akademska zajednica govori jezikom zakona, procedura, morala i akademskih vrednosti i da se oni tog jezika ne odriču, ali da ih je iskustvo ipak naučilo da vlast ne zaustavljaju argumenti, već upornost ljudi koji odbijaju da se povuku.

Govor profesorke Tatjane Stefanović

Podsećamo, 9. juna prošle godine počela je blokada raskrsnice kod Vlade, a akademski radnici su tada ukazivali na upliv politike u obrazovanje i ukidanje autonomije fakultetima i univerzitetima u Srbiji.

Njihovi zahtevi su bili da se rasformira radna grupa za izmenu zakona o visokom obrazovanju, da se izmeni uredba kojom se menja zarada nastavnom osoblju i profesorima i da se usvoje budžetske kvote za upis novih studenata na fakultete.

A.T.

Prethodni članak

Bez dijaloga danas na niškom Filozofskom, slede krivične prijave

Spajanje parlamentarnih i lokalnih izbora – konfuzija ili referendumska atmosfera i „dan D”?

Sledeći članak