DruštvoLjudska prava

Izbor poverenika na čekanju: Raspuštena Skupština, probijeni rokovi i građani bez nezavisne institucije

Rok za objavljivanje liste kandidata koji ispunjavaju uslove za izbor poverenika za informacije od javnog značaja je istekao, a Skupština Srbije je u međuvremenu raspuštena. Izbor poverenika tako neće biti završen tokom mandata aktuelnog saziva parlamenta.
narodna skupština

Iako je rok za objavljivanje liste kandidata koji su se prijavili na javni poziv za izbor poverenika za informacije od javnog značaja istekao pre oko dve nedelje, javnost i dalje nema informaciju ko su kandidati koji ispunjavaju uslove za ovu funkciju.

Pravnica i direktorka organizacije „Partneri Srbija“, Ana Toskić Cvetinović, ocenjuje da propuštanje zakonskih rokova, uz raspuštanje parlamenta, znači da će izbor poverenika morati da sačeka novi skupštinski saziv. Toskić Cvetinović se, kako je i Mašina ranije pisala, prijavila za ovu poziciju. Njenu kandidaturu podržalo je više od 100 organizacija civilnog društva u Srbiji.

„Rok je istekao pre neke dve nedelje da se objavi lista onih koji ispunjavaju uslove. Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu je taj rok propustio“, navodi Toskić Cvetinović.

Kako dodaje, raspuštanjem Skupštine prestaje mogućnost da nadležni odbor nastavi rad na ovom postupku, zbog čega se izbor poverenika neće dogoditi tokom mandata aktuelnog saziva.

„Odbor se više neće sastajati, tako da se očigledno izbor poverenika neće desiti za mandata ove Skupštine, odnosno čekaćemo neku drugu skupštinu“, kaže Toskić Cvetinović.

Prema njenim rečima, činjenica da su rokovi probijeni i da postupak izbora nije završen govori o odnosu države prema nezavisnim institucijama.

„To što su probijeni svi rokovi i što je propušteno da se taj izbor završi dovoljno govori o odnosu države prema nezavisnim institucijama“, smatra ona.

Ana Toskić Cvetinović
Pravnica i direktorka organizacije Partneri Srbija Ana Toskić Cvetinović; Foto: Mašina

Toskić Cvetinović upozorava i da ovakva situacija otvara pitanje odnosa države prema institucijama koje bi trebalo da budu nezavisne i da štite prava građana.

„Zapravo, činjenica je da u ovom sistemu i odgovara da nema nezavisne institucije ili da ima neke vršioce dužnosti koji će se verovatno ustručavati da sprovode svoje nadležnosti“, ocenjuje Toskić Cvetinović.

Za nju je posebno problematično to što građani ostaju bez mogućnosti da se oslone na nezavisne organe čija je uloga da ih štite.

„To samo govori o tome koliko je zapravo ova država zabrinuta ili nije zabrinuta za prava građana, jer ih je lišila mogućnosti da imaju nezavisne organe koji bi trebalo da ih štite“, zaključuje Toskić Cvetinović.

A.Đ.