Izbori u Njujorku: može li Mamdani zaista doneti promenu?

Danas će Njujork izabrati novog gradonačelnika između demokratskog socijaliste, Zohrana Mamdanija i predstavnika političkog establišmenta, Endrua Kuoma. Američki predsednik Donald Tramp zapretio je da će obustaviti federalno finansiranje grada ako Mamdani pobedi i pozvao građane da glasaju za Kuoma. Kandidatura Mamdanija za neke je nada u povratak progresivnim politikama, dok je drugi vide kao pokušaj da se reformama ublaži nezadovoljstvo radnika bez dubljih promena sistema.

Mamdani trenutno vodi sa 14,3 procentna poena ispred Kuoma, s kampanjom koja je fokusirana na uvođenje univerzalne i besplatne brige o deci, besplatan javni autobuski prevoz i zamrzavanje kirija za oko milion stanova pod kontrolom zakupa.

Kandidat Demokratske partije, Mamdani, rođen je u Ugandi, odrastao u Njujorku i trenutno je član Skupštine države Njujork. Sin je ugandskog akademika Mahmooda Mamdanija i indijske rediteljke Mire Nair.

Član je Demokratskih socijalista Amerike (DSA), iste organizacije čija je članica bila i Aleksandrija Okasio-Kortes kada je postala predstavnica Njujorka u Predstavničkom domu Sjedinjenih Američkih Država. DSA je od tada povukao svoju podršku njoj zbog njenih stavova spram genocida u Palestini.

Mamdani svoju kampanju predstavlja kao pokušaj da rehabilituje nepopularnu Demokratsku partiju u Americi. „Ako želimo da vratimo Njujorčane Demokratskoj partiji, moramo im pokazati da ozbiljno mislimo kada kažemo da želimo da im olakšamo život“, rekao je.

Revolucionarni komunisti Amerike kritikovali su Mamdanijevu kampanju, navodeći: „Da bi vodili efikasnu borbu protiv klasnog neprijatelja, radnici moraju imati sopstvenu političku partiju. Demokratska i Republikanska partija su kapitalističke institucije koje postoje da bi unapredile interese svoje klase – one nisu neutralna sredstva koja se mogu ispuniti sadržajem po želji.“

„Iako su svi ovi ciljevi [kampanje] hvale vredni i razumljivo popularni, stvarnost je da nijedan gradonačelnik ne može sam okončati krizu troškova života s kojom se Njujorčani suočavaju. Njeni koreni su u krizi američkog i svetskog kapitalizma“, navode oni.

Uprkos činjenici da Mamdanijevi predlozi nisu radikalni i predstavljaju minimum da bi se smatrali progresivnim, bogati establišment u Njujorku doživeo je nervni slom zbog straha da bi te „mrvice“ mogle umanjiti njihove profite. Dvadeset šest milijardera potrošilo je ukupno 22 milijarde dolara protiv njega, uključujući i 8 miliona koje je dao milijarder i bivši gradonačelnik Njujorka, Majkl Blumberg. U septembru se Mamdani sastao s Blumbergom, koji mu je savetovao kako da formira tim u Gradskoj kući.

Mamdanija američki cionisti uporno optužuju za antisemitizam zbog njegove blage kritike Izraela. Rat u Gazi nazvao je genocidom, ali je istovremeno osudio i oružani palestinski otpor.

Ranije je kritikovao njujoršku policiju zbog saradnje s Izraelskim odbrambenim snagama (IDF). „Kada je čizma njujorškog policajca na vašem vratu — taj ko je zavezao pertle je IDF“, rekao je na jednom događaju 2023. godine. Tokom protekle decenije, njujorška policija prolazila je obuke koje sprovodi IDF. Mamdani nikada nije povukao ovu izjavu, ali nije ni nagovestio da bi ukinuo taj program ako postane gradonačelnik.

Međutim, povukao je raniju izjavu u kojoj je njujoršku policiju opisao kao „rasističku, homofobnu i veliku pretnju javnoj bezbednosti“. Policija Njujorka poznata je po tome da koristi nesrazmernu silu prema nebelačkim građanima u poređenju s belima.

Gostujući na konzervativnom TV kanalu Foks Njuz, Mamdani se zvanično izvinio zbog te izjave. „Ovde ću se izviniti policajcima, jer je ovo izvinjenje koje sam već prenosio mnogim pripadnicima. Izvinjavam se jer želim da sarađujem s tim policajcima. Znam da ti ljudi, žene i muškarci koji služe u NYPD, svakog dana rizikuju svoje živote“, rekao je.

Kritičari su takođe izrazili zabrinutost zbog Mamdanijevog plana da zadrži trenutnu komesarku policije Džesiku Tiš ukoliko pobedi na izborima.

Pod njenim vođstvom, policija Njujorka prolazila je obuke koje su marame kefije i lubenicu okarakterisale kao antisemitske simbole. Stručnjaci tvrde da ta klasifikacija jača policijsku kulturu koja Palestince i njihove pristalice tretira sa sumnjom i brutalnošću.

Tiš je takođe predala zatvorene dosijee palestinske studentkinje i demonstrantkinje s Kolumbije, Leqe Kordie, imigracionim vlastima (ICE), američkoj agenciji koja otima i pritvara pro-palestinske aktiviste, poput Mahmooda Khalila i mnogih drugih.

Mamdanijeve pristalice nadaju se da će radnici konačno osetiti neki vid olakšanja, dok svetska ekonomska kriza traje, a inflacija život čini gotovo nemogućim.

A.M.

Prethodni članak

Tužilaštvo za organizovani kriminal optužilo predsednika Vučića za pritisak na tužioce

Student Đinović: Radimo na programu studentske liste, najvažniji rezultat pokreta – jedinstvo

Sledeći članak