Izbori za Advokatsku komoru Beograda u subotu: Da li je sve crno-belo?

Iako se za izbore u Advokatskoj komori Beograda glasa za pojedince, a ne za liste, formirane su nezvanične liste kandidata koji zajedno vode kampanju – na X-u ili u internim krugovima. Advokat Jovan Rajić za Mašinu je govorio o, takozvanoj, ‘beloj listi’ na predstojećim izborima.

Na izborima koji se održavaju 15. novembra biraju se organi i nosioci funkcija komore Beograda, predstavnici AKB u Upravnom odboru Advokatske komore Srbije (AKS) i delagati AK Beograda u Skupštini AKS za mandatni period od 2025. do 2029. godine.

Za predsednika Advokatske komore Beograda kandidovani su advokati Dragoslav Ljubičanović, Vladimir Prijović, Ivan Vukoje i Nebojša Perović. 

Ustavobranitelji, udruženje čiji su deo advokati Čedomir Kokanović, Ivan Ninić i Jovan Rajić, a koji su se kandidovali za članove Upravnog odbora AKB i podržali Ivana Vukoja za predsednika, navode da su oni deo ‘bele liste’. Cilj ove neformalna liste je, kako navode u objavama na X-u, da Komoru trajno „očiste od službe” i advokaturu vrate advokatima „koji će služiti narodu, a ne diktatoru i njegovim interesima”. 

„Nije situacija bila ni do sada sjajna, ali ovi izbori predstavljaju ozbiljnu pretnju da advokatura definitivno i konačno padne u ruke Aleksandru Vučiću i Nenadu Stefanoviću, odnosno da izgubi i poslednji atom svoje samostalnosti. Advokatska komora je vrlo važna i vrlo relevantna institucija i treba da predstavlja jednu samostalnu i nezavisnu profesiju”, navodi advokat Jovan Rajić za Mašinu.

Na sajtu Advokatska komora, koji, iako bez impresuma, po svemu sudeći vode ljudi bliski ‘beloj listi’ i Ustavobraniteljima, saopštava se advokatima ko su kandidati koji nezvanično pripadaju ovoj listi i za koje treba glasati, a za koje kandidate ne treba glasati jer su, kako se sugeriše, bliski vladajućem režimu.

Rajić u razgovoru za Mašinu nije želeo da komentariše druge kandidate, koje javno optužuju on i drugi advokati sa ‘bele liste’ da su kandidati bliski Srpskoj naprednoj stranci. Ipak, predstavnci ove liste pokrenuli su prethodnih dana na X-u negativnu kampanju protiv Dragoslava Ljubičanovića i kandidata za druge funkcije koji, kako sugerišu, podržavaju Ljubičanovića.

Naime, na ovim izborima na postoje zvanične izborne liste, već se kandiduju pojedinci za različite funkcije – za predsednika AKB, potpredsednika AKB, članove UO, predsednika disciplinskog suda itd. U internim krugovima advokata, pak, pojedini kandidati formirali su nezvanične liste, poput ‘bele liste’, u okviru kojih vode zajedničku kampanju i savetuju advokatima za koga da glasaju u različitim kategorijama.

Rajić navodi da će advokatura biti u ozbiljnoj opasnosti, ukoliko se, kako kaže, ostvari ono što je „lično Aleksandar Vučić zamislio”. Ističe da je to jedini razlog zašto se on kandidovao iako nikada nije imao ambicije da se bavi Komorom. On dodaje da praktičan značaj Komore na donošenje dnevno-političkih odluka nije veliki, ali da je velik društveni značaj koji ima advokatura i da je to ono što plaši autoritarni režim – „da će se advokatura osloboditi iz njegovih kandži i da će moći da stane uz svoj narod”.

Ko su advokati za koje se sumnja da su bliski SNS-u, a ko su oni sa ‘bele liste’?

Jedan od kandidata za predsednika AKB Dragoslav Ljubičanović bio je član aktuelnog saziva Upravnog odbora Advokatske komore Srbije do februara ove godine. Ljubičanović je tada podneo ostavku nakon što je Skupština AKS usvojila predlog da se potpuno obustavi rad na 30 dana zbog podrške studentima, a odbila predlog UO o obustavi na 15 dana uz minimum procesa rada. Advokati sa, takozvane, ‘bele liste’, tvrde u objavama na X-u da je Ljubičanović blizak Nenadu Stefanoviću, Višem javnom tužiocu.

Advokat Sead Spahović, kandidat za člana UO, za koga advokati sa ‘bele liste’ tvrde da je podržao Ljubičanovića, bio je republički javni pravobranilac od 2001. do 2005. i član prelazne vlade posle 5. oktobra. Branilac je u mnogim slučajevima koji su privlačili pažnju javnosti, a neretko javno kritikuje aktuelni režim i govori o ratnim zločinima počinjenim devedesetih godina. Mašina je zatražila izjavu od advokata Spahovića u vezi sa predstojećim izborima, ali do pisanja ovog teksta nismo dobili odgovor.

Kampanju za ‘belu listu’ predvode advokat Jovan Rajić, sa kojim smo povodom ovog teksta i razgovarali, kao i advokati Čedomir Kokanović i Ivan Ninić. Njih trojica zajedno osnovali su prošle godine udruženje Ustavobranitelji. 

Ninić je advokat koji je u javnosti poznat jer neretko zastupa političke protivnike aktuelnog režima, studente i akiviste. On je od 2006. do 2012. godine bio član Srpske radikalne stranke, čiji je bio i kandidat za poslanika na izborima 2012. godine, navodi se na sajtu Istinomera. Za portal Magločistač je 2016. godine rekao da nije želeo 2008. da pređe u SNS jer je imao informacije o tome kako ova stranka nastaje i kako se finansira. Ninić je od 2013. do 2014. bio savetnik ministra privrede Saše Radulovića, a za Magločistač navodi da tadašnji prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić nije bio zadovoljan zbog toga.

Advokat Čedomir Kokanović dospeo je u žižu javnosti kada je privođen i pritvaran zbog sporova koje je imao sa predsednikom Advokatske komore Vojvodine Vladimirom Beljanskim. Na teret su mu stavljena krivična dela proganjanje i ometanje pravde, a povod su bile poruke putem Vibera koje je upućivao Beljanskom. Kokanović je, između ostalog, navodi se u jednom rešenju o njegovom zadržavanju, piše Danas, poslao stiker automobila Vladimira Beljanskog u plamenu, a nešto manje od godinu dana nakon tog događaja taj automobil je zaista i zapaljen. Sudski proces u ovom slučaju počeo je prošle godine u aprilu, a branilac Kokanovića Ivan Ninić rekao je tada, preneo je Radio 021, da je u pitanju montirani postupak.

Kandidat za predsednika AKB kog podržavaju advokati sa ‘bele liste’ Ivan Vukoje jedan je od šestoro advokata koji su, kako je tada saznao Fonet, krajem prošle godine podneli ostavke u Upravnom odboru AKB zbog toga što ova Komora nije, po njima, ostala nema na društveno-politička dešavanja i studentske proteste i blokade.

D.S.

Prethodni članak

Apoteka Beograd je preživela ratove, krize i pandemiju, ali ne i ovu vlast

„Tiha ekološka katastrofa”: autoservisi o Zakonu o otpadu

Sledeći članak