Godina borbe: Najčitaniji tekstovi na Mašini u 2025. godini

Godinu iza nas obeležile su borbe – za bolju državu i društvo, radna prava i kulturno nasleđe. Intenzivne, isprepletane i duge – neke od njih već su urodile plodom. Podsećamo se koje su teme obeležile 2025. godinu i koji su tekstovi na portalu Mašina bili najčitaniji.

Vidovdanski protest na Slaviji; Foto: Mašina

Kada su u pitanju radna prava, tema kojom se Mašina ekstenzivno bavila, posebnu pažnju naših čitalaca je privukla situacija na jugu Srbije.

Radnica fabrike Leoni za Mašinu je govorila o tome zašto ona svoj posao poredi sa logorom, ali i zašto je ona, kao žena od 57 godina, nezapošljiva kategorija. U ovoj fabrici 1900 ljudi je dobilo otkaz sredinom decembra, a fabrika je zvanično zatvorena.

„Ja kad kažem idem na posao, ja kažem: idem u logor. Ali ja imam 57 godina, i ja ne mogu da biram. Moram tamo da radim, jer nemam drugi način gde da se zaposlim. Ja, već od 48. godine, u CV-u, čim vide godište, odmah kažu javićemo ti i nikad se ne jave. Kao da smo mi za u kantu, za đubre“, za Mašinu navodi radnica niškog Leonija koja je odabrala da ostane anonimna zbog pritisaka koje bi mogla da trpi na poslu zbog izlaženja u medije.

Štrajk u Elradu
Štrajk u Elradu; Foto: Radnički glas.

Pratili smo i pisali o pritiscima na prosvetne radnice i radnike ove godine. Među najčitanijim tekstovima bila je vest o otkazima šest vaspitačica i jednog pomoćnog radnika u vrtiću „Boško Buha“ u Vrbasu.

Šestog maja 2025. zaposleni u JPU „Boško Buha“ su stupili u obustavu rada narednih 38 dana. Nakon osnivanja zbora radnica i radnika, iznošenja zahteva i obustave rada – usledili su otkazi.

„Svi mi vaspitači koji smo bili u obustavi smo ispremeštani, a najbolnije nam je što su naše kolege ostale bez posla. Mi smo jedina predškolska ustanova koja je bila u obustavi u Srbiji i verovatno služimo kao primer za kažnjavanje nas neposlušnih. Ugovorci koji su vraćeni na ugovore su ucenjeni tim da moraju izaći iz Zbora zaposlenih ako hoće produženje ugovora“, za Mašinu je tada navela vaspitačica Maja Baucal.

Neko ko godinama radi u nesigurnim uslovima, bez prava i ugovora – jesu dostavljači. Na Mašini smo pisali o tome kako je dostavljačka ekonomija savršen primer nove eksploatacije, prikrivene „humanim“ jezikom i idelogijom tehnološkog napretka. Na Mašini pročitajte zašto ćemo ostati taoci sopstvene iluzije o komforu koji počiva na tuđoj neslobodi ako ne uspemo da prepoznamo borbu platformskih radnica i radnika kao zajedničku.

Godina borbe – i pobeda

Mašina je iz dana u dan pratila proteste širom Srbije. Tri teksta koja ste najviše čitali tiču se onih koji su rasplamsali proteste – učenika i studenata, ali i hitne pomoći i prava na život.

Krajem januara 2025. godine, stotine škola u Srbiji obustavilo je rad zbog uvreda i pretnji koje su najviši državni funkcioneri uputili nastavnicima, naprasnog prekida prvog polugodišta od strane Vlade i ponižavajuće ponude budućeg uvećanja zarada u sistemu obrazovanja. Na obustavu rada je pozvao Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije (NSPRS). Do obustave je došlo uprkos odluci četiri reprezentativna sindikata prosvetnih radnika da se zamrznu štrajkačke aktivnosti koje su u tom trenutku trajale mesecima.

Protest prosvetara
Protest Društvenog fronta u Beogradu; Foto: Mašina.

Do marta su se vlastima protesti i blokade nastave uveliko smučili. Na Mašini ste čitali kako je Ministarstvo prosvete zato 19. marta uputilo je dopis visokoškolskim ustanovama u kojem se sugerisalo da treba pozvati policiju zbog studenata koji blokiraju visokoškolske ustanove i pokrenuti disciplinske postupke protiv studenata i profesora. Sve do leta, ovaj dopis se smatrao skandaloznim.

Neretka pojava tokom protesta bila su vozila hitne pomoći koja su bila primorana da prođu kroz blokirane ulice. U nekom trenutku, građanke i građani počeli su da gaje određene sumnje, jer se kola hitne pomoći nekako uvek nađu tu u vreme protesta, pa čak i više puta. Jedan od najčitanijih tekstova na Mašini pokazao je kako su kola hitne pomoći otkom protesta 1. septembra u Beogradu, barem prema zvaničnim dokumentima do kojih je došla Mašina, u tom trenutku morala biti u Zavodu za urgentnu medicinu, a ne na terenu.

Nakon duge borbe usledila je i lepa vest za građanke i građane Srbije, a to je da Generalštab neće biti srušen kako bi se izgradio luksuzni hotel. Na Mašini ste tim povodom čitali razgovor sa arhitektom Miljanom Salatom i članicom inicijative Ansambl Generalštab.

„Ovo je velika stvar. Sve što smo do sada zajedno uradili rezultiralo je Kušnerovim povlačenjem i treba da budemo ponosni i srećni zbog toga – ovo je velika pobeda. Ona treba da nam bude vetar u leđa da nastavimo dalje sa svim borbama koje su pred nama“, za Mašinu je tada navela Valentina Moravčević iz Ansambla Generalštab.

A.G.A.

Prethodni članak

Radnici kao vlasnici preduzeća – moguće je

Šta znači američki napad na Venecuelu: Geopolitika sile

Sledeći članak