Beogradska publika će 31. oktobra u Velikoj sali Zadužbine Ilije Kolarca imati priliku da prisustvuje svetskoj premijeri koncerta koji pruža neobičan spoj klasika Šopena i Lista i buntovnika klasične muzike, angažovanog kompozitora Frederika Rževskog.
Program koncerta pod nazivom „Kad bi Šopen govorio“ izvode dva istaknuta muzičara – svetski poznati litvansko-ruski pijanista Lukas Geniušas i mladi belgijski pijanista jugoslovenskog porekla, Kosta Jakić.
Ovaj koncert odstupa od uobičajenih događaja na sceni klasične muzike jer ne izbegava da tematizuje društveno-politički karakter muzike, što ponajpre postiže uključivanjem dela Frederika Rževskog, kompozitora poznatog po tome što je kroz svoju muziku ukazivao na društvene nepravde, klasno ugnjetavanje i na snagu jedinstva u borbi za bolji svet.
U okviru koncerta će pijanisti, pored sviranja klavira, da se koriste i „speaking pianist“ (pijanista koji govori) formom, što je izvođenje u kojem muzičar kombinuje klasičnu tehniku sa govornim i drugim zvučnim elementima, budući da to zahtevaju neke od kompozicija Frederika Rževskog.
Pored samog koncerta, dan kasnije, 1. novembra, u 14 časova, u Muzičkoj galeriji Zadužbine Ilije Kolarca biće održan Otvoreni atelje sa umetnicima, gde će svi zainteresovani imati priliku da čuju više o umetničkom istraživanju Lukasa i Koste, njihovom odnosu prema delima Frederika Rževskog i eksperimentima koji pomeraju granice klasične muzike. Gošća ovog razgovora biće dr Katarina Marković, stručnjakinja za estetsku edukaciju, koja će sa umetnicima diskutovati o novim pristupima u klasičnoj muzici.
Beogradskim izvođenjem koncerta „Kad bi Šopen govorio“ počinje svetska turneja Geniušasa i Jakića.
Koncertu će prisustvovati različite socijalno ugrožene zajednice, poput dece iz migrantskih zajednica (kroz projekat Muzika Nade), ali i publika van Beograda – đaci i profesori Srednje poljoprivredne škole iz Zrenjanina.
Studenti umetničkih akademija i đaci umetničkih škola mogu da ostvare popust od 50% na blagajni Kolarca. Puna cena ulaznice na koncert iznosi 1500 dinara.
Ko-organizator koncerta je platforma PhD In One Night, kolektiv umetnika i amatera umetnosti iz različitih disciplina, koji obrazovanje posmatraju kroz razmenu iskustava i tekstova, filmova, intervjua, performansa. u okviru različitih umetničkih formi, preispitujući proces učenja u školama, univerzitetima i drugim institucijama sa namerom da postane prostor za egalitarno deljenje znanja.
Rževski: Ne možete biti previše optimistični u vezi s neposrednom budućnošću, ali možete se ponašati i delati kao da ste optimistični
U intervjuu za Mašinu koji je dao 2019. godine, dve godine pred smrt, Frederik Rževski je govorio o svojim počecima, političkim uzorima, o ključnim društveno-političkim događajima o kojima je referisao u svojoj muzici, kako je širio informacije o njima kroz muziku, o tome koje su za njega važne pesme otpora, zašto ih danas nema, te o savremenim globalnim odnosima.
Govoreći tada o postojanju progresivnih politika u SAD, izrazio je mišljenje da Sjedinjenim Državama treba revolucionarna partija. „Iako najverovatnije ne bi pobedila na izborima, mislim da je to ono što toj zemlji treba. Ljudi misle da sam naivan, i možda su u pravu, ali ja jesam revolucionarni optimista“, rekao je.
„To preuzimam od Gramšija, jednog od osnivača Italijanske komunističke partije, koji je veći deo svog odraslog života proveo po Musolinijevim zatvorima, pa shodno tome nije mogao da bude mnogo optimističan, ali imao je ovaj jedan slogan, ovaj moto: Pessimismo dell’intelligenza, ottimismo della volontà (Pesimizam intelekta, optimizam volje). I ja se u osnovi slažem s tim. Ne možete biti previše optimistični u vezi s neposrednom budućnošću, bilo da se radi o SAD ili o ostatku sveta. Ali možete se ponašati i delati kao da ste optimistični.
O muzici razmišljam na sličan način. Ljudi me povremeno pitaju može li muzika da promeni svet. Obično sam odgovarao ne, najverovatnije ne može, ali ukoliko ne delaš tako kao da može da promeni svet, najverovatnije nećeš pisati dobru muziku. Sada pak odgovaram: da, što da ne! I ukoliko nije dosad promenila svet, to je samo zato što nije bila dovoljno dobra.“
Ceo intervju sa Frederikom Rževskim možete pročitati ovde.
A.J.