Majska platforma – društveni odgovor nasilju

Inicijativa akademske i građanske zajednice, Majska platforma, osnovana u cilju nalaženja predloga za suzbijanje nasilja u društvu, juče je imala prvo zvanično predstavljanje. Tokom konferencije predstavljeni su i izveštaji o stanju u obrazovanju i sektoru bezbednosti sa konkretnim preporukama.

Cilj Majske platforme je da povede proces kroz koji će se utvrditi što više relevantnih činjenica, ali i da ponudi prostor za različita mišljenja i ideje. Majska platforma radi na principima nezavisnosti, otvorenosti i inkluzivnosti, sa svešću da je borba protiv nasilja javni interes koji može i treba da okupi celokupno društvo.

Oblasti koje ova inicijativa pokriva su obrazovanje, bezbednost, socijalna zaštita, pravosuđe, mentalno zdravlje i mediji.

Na jučerašnjoj konferenciji su predstavljeni i izveštaji o stanju u obrazovanju i sektoru bezbednosti sa preporukama za naredne korake koji treba da posluže kao osnova za dalji konsultativni proces.

„Bez obzira na političke, ideološke, kulturne i sve druge razlike, ova normalizovanost nasilja nas sve pogađa i zato smo smatrali da iz što više perspektiva sagledamo situaciju bićemo bliže razumevanju i kompleksnosti situacije u kojoj se Srbija nalazi. Mi razgovaramo i pitamo se odgovornosti instutucija i zapuštenosti sistema ali ne da bismo pokazivali prstom na nekog krivca, nego da bismo znali kako da dođemo do smislenog rešenja. Zato želimo da glasom društva artikulišemo zahteve prema državi, a ne da budemo protiv nje. Želimo da ona bude više za nas“, juče je na konferenciji rekla Vukosava Crnjanski, direktorka Crte i  članica Odbora Majske platforme.

Aleksandar Baucal, profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu i koordinator radne grupe za obrazovanje, istakao je da škole beže od sankcionisanja nasilja i suočavanja sa istim. Kao jedan od razloga Baucal je naveo status nastavnika i obrazovanja u Srbiji, zbog čega su nastavnici demotivisani da se bave problemom nasilja. Drugi razlog je zastarelost sistema obrazovanja.

„Ako se u školi ne dešava nešto što nastavnici i učenici doživljavaju kao smisleno i relevantno, onda smo mi stavili veliki broj ljudi u poziciju da učestvuju u nečemu što nema smisla za njih – a to je jedan od generatora nasilja“, naveo je Baucal.

Radna grupa za obrazovanje se zalaže za transformaciju obrazovanja u koncept „škole kao dobre zajednice“ koji nije neki teoretski model, već dostižan, realističan model koji već postoji u nekim školama. Takva škola je, prema rečima Baucala, nekada i postojala kod nas, a u njenoj osnovi je zajednica nastavnika, učenika, roditelja, koja će negovati podržavajuće međuljudske odnose a ne biti mesto kontrole i tenzije u odnosima.

„Pravednost je važna. Ako je škola napravljena tako da samo oni sa najboljim porodičnim i socioekonomskim uslovima mogu dobro da se obrazuju u školi, a svi drugi koji pripadaju raznim grupama koje su osetljive, ako se oni ne osećaju kao da škola njima pomaže da izađu iz siromaštva – onda škola nije njihovo mesto, nego se osećaju kao na tuđem mestu – što opet stvara uslove za nasilje“, rekao je profesor Filozofskog fakulteta.

Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, koordinator radne grupe za sektor bezbednosti, podsetio je da je u Srbiji u poslednjih 10 godina bilo devet višestrukih ubistava u kojima su ubijene ili ranjene 102 osobe, što je prosek od 1,42 ubijena na 100.000 stanovnika zbog čega je Srbija postala prva zemlja u Evropi prema broju masovnih ubistava u prethodnoj deceniji.

Oba izveštaja za obrazovanje i bezbednost možete pronaći na sajtu Majske platforme.

U narednom periodu biće pokrenuta konsultativna rasprava o ponuđenim rešenjima a u junu će javnosti biti predstavljeni izveštaji koji se bave pitanjem nasilja u kontekstu socijalne zaštite i mentalnog zdravlja nacije.

A.G.A.

Prethodni članak

Protest prosvetara zbog nasilja u školama: „Dokle više?“

Stanovnici sela Mali Izvor se merdevinama popeli u gradsku skupštinu u očajničkom pokušaju da spreče kamenolom

Sledeći članak