Milan Prostran: Sektor poljoprivrede decenijama zanemarivan, nemamo snažne institucije poput poljoprivredne komore koja bi služila kao zaštita

Stručnjak za poljoprivredu Milan Prostran za Mašinu kaže da je sektor poljoprivrede decenijama zanemarivan, što je dovelo do kritičnog stanja u kojem su mali i srednji farmeri marginalizovani, a domaća potrošnja strateški neiskorišćena. Ključni problem koji Prostran ističe je nedostatak snažnih institucija, poput poljoprivredne komore i modernih zadruga, koje bi služile kao pravna zaštita i oslonac proizvođačima u pregovorima sa državom. On takođe upozorava da bez sistemske podrške zemlji preti gubitak prehrambene nezavisnosti i potpuna zavisnost od uvoza, slično sudbini susednih zemalja.

On navodi da sektor poljoprivrede u Evropskoj uniji formira 70% bruto domaćeg proizvoda, dok je on kod nas negde oko 31%.

„To znači da je stočarstvo u Srbiji u odnosu na Evropsku uniju u tom rasponu u zaostatku. Mi o ovoj temi govorimo već čitavih 40-50 godina i nekad se govorilo da je stočarstvo lokomotiva razvoja poljoprivrede, dakle stub ili oslonac razvoja ukupnog agara“, kaže Prostran.

Prostran je već 2012. godine uočio da je sektor poljoprivrede na crvenoj liniji. 2023. godine je bio drugi popis kada je uočio da je sitacuja još lošija.

„Prvo smo zanemarili malog i srednjeg farmera, a drugo smo zanemarili potrošnju kao ključ razvoja jednog sektora privrede i mi danas se ne bavimo uopšte potrošnjom mleka od dece do vrtića, dece u vrtiću i dece do četvrtog razreda osnovne škole. Dakle, to je nešto što je moralo da se čini. Na taj način ne bi mi spasili stočarstvo, ali bi na neki način tu domaću potrošnju rešili“, kaže on.

Sektor poljoprivrede kako Prostran smatra je jako često neshvaćen od politike i političara.

„Treba svakako taj sektor razumeti, treba ga podržati. On mora da se sačuva da ne dođemo u situaciju kao što je to Hrvatska, koja je bila samodovoljna, koja je imala suficit u proizvodnji hrane i koja danas uvozi između 45 i 50% svojih potreba. To je, dakle, taj krajnji rezultat ako nas zadesi, to je ono što bi najpogubnije i onda postajete zavisni prema tome“, ističe.

Prostran kaže da uvek pokušava da sve dočara kroz analitiku, kroz neko, kako ističe, stvarno stanje, ali kaže da je sada situacija vrlo komplikovana. Kao veliki propust države je to što nemamo institutcije koje mogu da štite sektor, sem Ministarstva poljoprivrede.

„Ja sam u nekim svojim naučnim tekstovima zagovarao da se formira poljoprivredna komora, da ona bude institucija, a ne ovako da imamo 1.000 udruženja. To je jako teško, rogove u vreći složiti. Jer vama kad dođe 150 ili ne znam koliko 200-300 udruženja, to je jako teško.  Udruženja nisu pravna lica. Znači, nama nedostaju institucije, i naravno treba se osloniti na moderno zadrugarstvo koje još uvek ignorišu svi kao da je 53. godina prošlog veka“, priča Prostran.

On smatra da je to nekorektno i da farmerima koji su u centralnoj Srbiji i drugima trebaju institucije koje će da ih štite pred Vladom, pred ministarstvima i koje će biti njihov najosnovniji stub.

A.Đ.

Prethodni članak

Asocijacija sudijskih pomoćnika: Pogrešan smer i TOK novih pravosudnih „reformi” 

Radni dan od 12 sati i novi talas udara na radnička prava u Argentini

Sledeći članak