Modni giganti su „ukrali“ milijarde dolara tokom pandemije pokazuju istraživanja

Globalni lanci proizvodnje tekstila uskratili su svoje radnike u Jugoistočnoj Aziji za milione dolara tokom pandemije koronavirusa prošle i ove godine.

krojačice u fabrici tekstilne industrije

U najnovijem istraživanju alijanse „Asia Floor Wage“ (AFWA) tvrdi se da su nezakonitim praksama, smanjivanjima plata, neisplaćivanjem delova zarada, arbitrarnim smanjenima plata i ostalim razbokorenim i veoma usavršenim praksama uskraćivanja plata globalni lanci snabdevanja uskratili ogromnu količinu novca radnicima.

Istraživanje je obuhvatilo više od dve hiljade radnika u šest azijskih zemalja koji su radili u 189 fabrika i proizvodili za petnaest brendova.

Ukupne cifre u istraživanju nema, ali se mogu navoditi primeri. Tako je za Šri Lanku AFWA procenila da je u jedanaest fabrika u kojima su vršena istraživanja na ove načine 14.650 radnika uskraćeno za oko devet i po miliona dolara. Uz to, zabeleženo je da je čak 73% tekstilnih radnika tokom vrhunca krize palo ispod linije siromaštva, a da su im lična dugovanja porasla za neverovatnih 200%. U toj zemlji je 94% radnika prijavilo da su za vreme pandemije bili žrtve pljačke plata, i procenjeno je da je oko 23% prihoda koji su zaradili ukradeno tako što im plate nisu islaćene na ovaj ili onaj način. A sve to je praćeno i padom dohodaka koji se još uvek nisu vratili na nivo pre početka pandemije.

AFWA je istakla i neke brendove: Volmart, Najki, Inditeks, Adidas, H&M, Gap, MarkSpencer, VF, PVH, Next, Levis, Amerikan Igl, C&A i drugi veliki brendovi.

A kada smo kod velikih brendova, valja podsetiti i da su veliki brendovi posredno bili i najveći korisnici državnih pomoći koje su upućivane direktno i indirektno radnicima i kompanijama – na primer one koju je izdvajala država Srbija u proteklih godinu i po dana.

Inače, procenjuje se da je ovakva krađa plata po obimu zapravo najveći oblik kriminala i da se godišnje od radnika na taj način ukradu milijarde dolara. I to je, tvrdi se, sasvim sigurno najveći oblik kriminala koji po količini ukradenog i po količini nepravno stečenog novca daleko nadilazi sve ostale oblike kriminala.

Uprkos tome, zakonske procedure najčešće ne predviđaju nikakve kazne za ovo ponašanje i tretiraju ga kao prestup, ne i kao krivično delo.

Ukoliko radite u tekstilnoj indistriji i smatrate da ste žrtva ovakvih nezakonitih praksi, možete se javiti partnerima globalne organizacije „Clean Clothes Campaign“ preko onlajn aplikaciije ili preko stranice na fejsbuku.

S.A.

Prethodni članak

Memorandum SANU: manifest neoliberalizma na srpski način

Izmene Zakona o vodama bi olakšale privatizovanje vodnih dobara i korupciju

Sledeći članak