Rudarska kompanija Ziđin otkrila je prošle godine godinu značajno ležište bakra i zlata Malka Golaja, na sedam kilometara od rudnika Čukaru Peki. Ležište sadrži približno 2,81 miliona tona bakra i 92 tone zlata.
Na tom području je u aprilu ove godine ponovo otkrivena retka i zaštićena biljna vrsta velika mužica.
Aktivisti i stručnjaci poslednjih mesci tokom terenskih poseta mapiraju biodiverzitet Zaječara jer smatraju da je to neophodno pre donošenja odluka o rudarskim projektima.

Stručnjaci su tokom poslednje terenske posete procenili da populacija velike mužice na Malkoj Golaji i okolnim brdima broji oko 5000 jedinki.
Podsećamo, Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Srbije donela je odluku o izradi strateške procene uticaja na životnu sredinu za Prostorni plan područja posebne namene rudarsko-metalurškog kompleksa Čukaru Peki i Malka Golaja.
Plan obuhvata delove teritorija gradova Bor i Zaječar, gde se već nalazi aktivan rudnik Čukaru Peki. Ležište Malka Golaja je u fazi planiranja i nije otvoreno za eksploataciju.
Sredstva za izradu strateške procene obezbeđuje kompanija Serbia Zijin Mining, a njom će se analizirati uticaj na kvalitet vazduha, voda, zemljišta, živog sveta i zdravlje stanovništva. Razmotriće se različiti scenariji, pa i onaj da ne bude daljeg širenja rudnika.
Planirano je da analiza bude završena za godinu i po dana, a javnost će imati priliku da da primedbe tokom javnog uvida.
Ko sve živi na području Malke Golaje?
Tokom junske posete, biolozi iz Eko istika su na teritoriji Zaječara, tačnije području između sela Zvezdan, Metovnica, Nikoličevo i Gamzigrada, to jest Gamzigradske Banje mapirali i lastin repak, strogo zaštićenu vrstu, zatim nekoliko vrsta orhideja kao što je šumski kaćumak, koji je, takođe, zaštićena vrsta u Srbiji.

Pronađena je i strogo zaštićena mala kirinija, značajna vrsta leptira, a iz Eko istoka navode da te vrste ima u Evropi jedino na krajnjem jugoistoku, dok se u Srbiji sreće samo u istočnoj i južnoj Srbiji.
„Strogo je zaštićena zakonom, a zbog malih populacija je procenjena kao ugrožena vrsta (EN kategorija), što znači da postoji veeoma velika verovatnoća da nestane iz naše države”, navode iz Eko istoka za Mašinu.
Sledeći korak im je obaveštavanje Zavoda za zaštitu prirode o nalazima sa terena i pokretanje inicijative za zaštitu ovog područja, na kome su, kako kažu, uspeli da zabeleže više od 500 vrsta biljaka i insekata, od čega je preko 50 zaštićeno u Srbiji, a preko 30 se nalazi na međunarodnim direktivama.
„Kosovski božur, jelenak, šumska kornjača, veliki mrmoljak, mala kirinija, uskršnji leptir i šumski gušter samo su neke od njih”, navodi oni.
Detaljan izveštaj terenskog mapiranja objaviće, naveli su iz ove grupe, do sredine jula, kada završavaju poslednji izlazak na teren.
D.S.


