Životna sredina

Populacije 45% vrsta ptica selica u opadanju

Na Globalnom samitu o selidbenim putevima ptica orgnizovanom u Najrobiju (Kenija) 10. i 11. septembra predstavljen je novi izveštaj o Stanju populacija ptica u svetu koji, između ostalog, jasno pokazuje da su populacije 45% vrsta ptica selica u opadanju, saopštili predstavnici Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) koji su ovom samitu prisustvovali.
Ptice Srbije

Na Globalnom samitu o selidbenim putevima ptica orgnizovanom u Najrobiju (Kenija) 10. i 11. septembra predstavljen je novi izveštaj o Stanju populacija ptica u svetu koji, između ostalog, jasno pokazuje da su populacije 45 odsto vrsta ptica selica u opadanju, saopštili predstavnici Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) koji su ovom samitu prisustvovali.

Iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije navode da su ovom prilikom učesnici samita, među njima i predstavnici vlada, naučnici, nevladine organizacije, organizacije za zaštitu prirode i finansijske institucije potpisale Najrobijsku deklaraciju o selidbenim putevima ptica koja sve potpisnike obavezuje na jačanje napora i saradnje u cilju zaštite ptica selica i njihovih staništa preko državnih granica.

Istovremeno, razvojne banke su od 2021. godine usmerile više od 6 milijardi dolara za finansiranje zaštite prirode. Deklaracija i opredeljena sredstva skupa predstavljaju značajan korak napred u koordinisanom globalnom odgovoru na potrebu za očuvanjem selidbenih koridora.

Stanje populacija ptica u svetu

Nalazi izveštaja na koje se pozivaju iz Društva za zaštitu ptica Srbije su prema njihovoj oceni veoma ozbiljni: populacije 45% vrsta ptica selica su u opadanju, svaka deveta vrsta suočava se sa pretnjom od izumiranja. Izumiranje tankokljune carske šljuke 2025. godine, vrste koja je poslednji put zabeležena u Maroku 1995, a u Srbiji davne 1971, predstavlja prvo globalno izumiranje neke ptičje vrste na kopnenom području Evroazije i Afrike u poslednjih nekoliko vekova. Za još šest vrsta selica je potvrđeno ili se sumnja da su nestale u poslednjih 150 godina. U posebno su lošem stanju vrste koje zavise od morskih staništa, šuma i priobalnih močvara; među najugroženijima su morske ptice i ptice močvarice.

Dodaju da izveštaj beleži i razloge za nadu: kada se duž čitavog selidbenog puta izmene poljoprivredne, ribolovne i prakse upravljanja zemljištem, a ne samo na pojedinačnim lokacijama, populacije ptica reaguju pozitivno. Daju primer zajedničkog delovanja više zemalja koje je zaustavilo opadanje populacije bele kanje koja se gnezdi na Balkanu.

„Pad brojnosti ptica selica otkriva sve veći pritisak na prirodne sisteme od kojih zavisimo. Ali nauka je podjednako jasna: zaštita prirode daje rezultate — koordinisano delovanje može sprečiti izumiranja i pomoći populacijama da se oporave. Rešenja postoje; ono što je sada potrebno jeste njihova primena na nivou čitavih selidbenih puteva”, rekao je dr Stjuart Bačart, glavni naučnik BirdLife International-a i glavni urednik Izveštaja.

Zašto su selidbeni putevi važni

Prema njima ovaj izveštaj ukazuje na jednu ključnu činjenicu: selidbeni put nije samo linija na karti, već široka, međusobno povezana mreža ključnih lokacija i neophodnih staništa koja podržavaju ptice selice širom kontinenata i tokom različitih godišnjih doba.

Prepoznajući ovu međusobnu povezanost, BirdLife International — jedino globalno partnerstvo koje se bavi očuvanjem ptica i celokupnog života na našoj planeti, sa 125 partnera u 120 zemalja — razvio je Globalni program selidbenih puteva ptica (Global Flyways Programme). Umesto usmerenosti na pojedinačne lokacije, vrste ili državne granice, ovaj pristup ima za cilj da zaštiti i obnovi čitave selidbene puteve, pri čemu partneri sarađuju od područja za gnežđenje, preko odmorišta tokom seoba, do područja u kojima ptice zimuju.

„Izveštaj o Stanju populacija ptica u svetu je nedvosmislen: gubimo migratorne ptice alarmantnom brzinom. Ali, Najrobijska deklaracija predstavlja prekretnicu. Potrebno je da svi daju svoj doprinos. To znači vlade, poslovni sektor i civilno društvo. Razvojne banke odgovaraju na ovaj izazov. Partnerstvo BirdLife spremno je da deluje. Sada su nam potrebni i drugi koji će se uključiti kako bismo preokrenuli trend opadanja i sačuvali ove čudesne migracije ptica i za naredne generacije”, zaključio je Martin Harper, generalni direktor organizacije BirdLife International.

M.P.