Nove v.d. direktorke Muzeja i Arhiva Jugoslavije ne zna niko od zaposlenih

Vlada Srbije je imenovala Gordanu Vujović i Tatjanu Kikić za v.d. direktorke Muzeja Jugoslavije odnosno Arhiva Jugoslavije umesto Nade Knežević i Milana Terzića. Zaposleni o tome nisu adekvatno obavešteni, niti znaju ko su Vujović i Kikić, te upozoravaju na lošu praksu ignorisanja zakona i interesa ustanove pri izboru rukovodilaca.

Muzej Jugoslavije

Zaposleni Muzeja Jugoslavije i Arhiva Jugoslavije saznali su ko su nove v.d. direktorke ovih ustanova samo iz medija. Njihovo saopštenje prenose mediji.

Naveli su da je Nedi Knežević istekao mandat, te da je zato „Upravni odbor Muzeja Jugoslavije u julu 2025. godine, a šezdeset dana pre isteka mandata direktora, uputio zahtev Ministarstvu kulture za saglasnost za raspisivanje konkursa za izbor direktora, u skladu sa članom 35. stav 4 Zakona o kulturi“. Međutim, „nadležno Ministarstvo kulture nikada nije odgovorilo na poslati dopis niti je dalo saglasnost za raspisivanje konkursa u skladu sa Zakonom“, naglašavaju u saopštenju.

Za novu v.d. direktorku Muzeja, Gordanu Vujović, prema podacima sa interneta pretpostavljaju da je profesorka srpskog i da je godinu dana radila u Ministarstvu kulture.

I u Arhivu Jugoslavije ne znaju ko je dr Tatjana Kikić koja će biti na čelu ustanove umesto Milana Terzića, dosadašnjeg direktora, koji je od novembra prošle godine u penziji, o čemu je nadležno Ministarstvo obavešteno.

Prvo su čuli da im v.d. direktorka  dolazi iz Agencije za privredne registre, a zatim iz Arhiva Srbije što je svakako bolje.

Zaposleni Muzeja Jugoslavije u saopštenju upozoravaju da se „Muzej Jugoslavije tokom mandata Nede Knežević profilisao u jednu od najvidljivijih i najposećenijih muzejsko-kulturnih institucija u svetu, sa rekordnom posetom od 200.000 posetilaca godišnje. U godinama iza nas, Muzej je dobio značajna međunarodna priznanja, a samo u prošloj godini osvojio je gran pri Europa Nostra za izložbu „Ježeva kućica”, nagradu za najbolji suvenir u regionu, brojne lokalne nagrade za očuvanje kulturnog nasleđa i svrstan je među 27 najznačajnijih muzeja u svetu“.

Zato im je vrlo važno ko dolazi na čelo njihove kuće.

Na kraju saopštenja ističu da ignorisanje zakona i interesa ustanove „nažalost nije usamljen slučaj, već se može reći da je postala praksa pri izboru rukovodilaca ustanova kulture. Time se onemogućava transparentnost i konkurentnost kod izbora kandidata, izostaje isticanje programa rada ustanova i narušavaju se njihova stabilnost i kontinuitet rada“.

Na Mašini smo pisali o brojnim slučajevima razrešenja rukovodilaca, otkaza zaposlenih i pritisaka na radnice i radnike u kulturi tokom 2025. i 2026. godine.

A.G.A.

Prethodni članak

Masovno zatvaranje fabrika nema veze sa radnicima, ali će jedino oni trpeti posledice

Preokret u slučaju Filozofskog fakulteta u Nišu: Predloženi zajednički studijski programi

Sledeći članak