Obljuba bez pristanka kao „blaže“ krivično delo u zakonu Republike Srbije

Ministarstvo pravde predložilo je izmenu Krivičnog zakonika u kome bi se uvela kvalifikacija „obljuba bez pristanka“ koja po njima predstavlja „blaži“ oblik slilovanja i podrazumeva zatvorsku kaznu od tri do dvanaest godina. U toku je javna rasprava povodom izmena i dopuna Krivičnog zakonika koja će trajati do 1. oktobra.

Žene će vam suditi

Obljuba bez pristanka predstavlja blaži oblik silovanja, tokom kojeg žrtva nije pružila otpor, kako to predstavlja predlagač nove zakonske formulacije. Ukoliko je silovanje „pravo“ ono podrazumeva primenu sile i otpora. Kako se navodi u objavi ženskih organizacija: „Svako ko se iole bavio temom seksualnog nasilja, zna da većina žena u trenutku ove vrste nasilja ostaje potpuno zamrznuta i bilo kakva reakcija usled šoka izostaje“, takođe navode da je ovo potpuno nedopustivo u zemlji gde je seksualno nasilje normalizovano.

Kako saopštavaju iz Autonomnog ženskog centra, Ministarstvo pravde je istu izmenu zakona predložilo i 2016. godine.

Ministarstvo pravde kao rešenje predlaže da se definicija silovanja ne menja, ali i to da se uvede novo krivično delo „obljuba bez pristanka“ za koje se podrazumevaju i manje kazne, dok s druge strane rešenje koje zagovaraju ženske organizacije i koje propisuje međunarodne konvencija jeste da se izmeni definicija osnovnog dela Silovanje, tako da podrazumeva seksualni čin bez pristanka, i da se samim tim ne smanjuju kazne.

Konvencija Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, usvojena u Istanbulu 2011. godine (Istanbulska konvencija) podrazumeva standarde koje države moraju da primenjuju u svom zakonodavstvu i praksi. Neke od prevencija koje konvencija podrazumeva su: prevencija nasilja koja uključuje edukaciju u školama o rodnoj ravnopravnosti i nenasilju, zaštite žrtava koje uključuju sigurne kuće, SOS telefone, brze i efikasne reakcije policije i centara za socijalni rad.

Srbija je ratifokovala Istanbulsku konvenciju 2013. godine čime se obavezala da će njene odredbe primeniti u svom zakonodavstvu i praksi. Konkretno od Srbije i njenog potpisivanja kovencije se očekuje da obezbedi Krivični zakonik gde mora jasno da inkriminiše dela navedena u konveniciji (silovanje, proganjanje, prisilni brak…), Zakon o ravnopravnosti polova, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, obrazovni sistem, kao i Zakon o sprečavanju nasilja u porodici koji je Srbija usvojila 2016. godine.

Hrvatska je krivično delo „obljuba bez pristanka“ uvela 2012. godine, ali 2019. godine ga je ukinula, što je značilo da svako nepostojanje pristanka na seksualni odnos predstavlja osnovni oblik krivičnog dela Silovanja. U trenutnom Krivičnom zakonu Republike Srbije postoje tri blaža krivična dela silovanja i to su: Obljuba sa detetom, Obljuba nad nemoćnim licem i Obljuba zloupotrebom položaja.

A.T.

Prethodni članak

Student u pritvoru štrajkuje glađu već šest dana: „Ostalo nam je da se za pravdu borimo našim životima“

Kad poziv na 194 postaje lutrija: Pokret Pravo na život – MERI poziva na protest u sredu

Sledeći članak