Od parka do gradilišta: Beograd gubi još jednu zelenu zonu

Ministarstvo prostora najavljuje da se u narednim danima sprema seča stotina stabala na Ušću zbog izgradnje Prirodnjačkog muzeja i Akvarijuma radi realizacije projekta u okviru EXPO manifestacije, uprkos građanskoj peticiji sa više od 10.000 potpisa za očuvanje Parka prijateljstva.

Pre mesec dana, novobeogradski zborovi Paviljoni, Akademija, Bežanijska kosa, Zemun, Ušće Gazela, Ikarus i Fontana pokrenuli su peticiju za očuvanje parka Ušće. Delovi obrazloženja peticije preneti su iz primedbi Udruženja pejzažnih arhitekata Srbije na Urbanistički projekat za park Ušće, uz dobijenu saglasnost.

„Procedure kojima je došlo do ovoga su netransparentne i neprihvatljive“, navodi Ministarstva prostora. Dodaju da je pri izradi predloženih planova ignorisana potreba građana Beograda za prostranim, neurbanizovanim zelenim površinama za odmor i rekreaciju.

Peticija zahteva da institucije Grada Beograda i Republike Srbije hitno obustave sve aktivnosti vezane za izgradnju novih objekata prema Urbanističkom projektu za park „Ušće“ iz 2024. godine i Urbanističkom projektu za infrastrukturno opremanje vodnog zemljišta u zoni ZP6, u bloku 15, KO Novi Beograd iz 2025. godine, kao i da pokrenu proceduru za trajnu zaštitu ovog prostora kao kulturnog i prirodnog dobra.

„Protivimo se svakoj izgradnji na prostoru Ušća od nekadašnjeg hotela Jugoslavija do mosta Gazela“, piše peticija. Štaviše, zahteva se ne samo da se stopira ova izgradnja, već i da se “trajno zadrže postojeći delovi Ušća koji su uređeni u slobodnom pejzažnom stilu.“

Sedište EXPO-a u Beogradu; Foto: Mašina

Građani skreću pažnju na to da je Park prijateljstva jedinstvena zelena zona i da se Beograd već svrstava među evropske metropole sa najmanjim udelom zelenih površina. Štaviše, planirani objekti grade se za projekat EXPO, koji je privremenog karaktera.

U okviru parka Ušće planirana je obimna izgradnja koja obuhvata niz infrastrukturnih i turističkih objekata. Među njima su gondola sa staničnim objektima i nosećim stubovima na Ušću i Kalemegdanu, akvarijum, zgrada Prirodnjačkog muzeja i zgrada Muzeja 21. veka.

Zborovi se posebno zalažu protiv akvarijuma jer je njima „neprihvatljivo da se u 21. veku grade akvarijumi”. „Ne postoji opravdanje za izgradnju akvarijuma sa morskom vodom u zemlji koja nema pristup moru i da međunarodni transport i čuvanje morskih životinjskih vrsta u konstantnom zatočeništvu nemaju nikakvog etičkog opravdanja”, ističu.

Umesto toga, inicijatori pozivaju gradsku upravu da usmeri te fondove na „postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i za čišćenje reka, kao i za očuvanje prirodnih oaza i staništa životinjskih i biljnih vrsta u Beogradu”.

Predviđena je i izgradnja uzdignute čelične pasarele koja bi povezivala Brankov most sa ušćem Save u Dunav, kao i međunarodno pristanište za potrebe izložbe EXPO, koje uključuje pristupne objekte na obali Save, četiri plutajuća pontona, tri nove trafostanice, parking za autobuse i druge sadržaje.

U planu je i postavljanje jarbola visine do 120 metara, kao i dve kanalizacione crpne stanice – jedna koja se izmešta iz bloka 12 kao ustupak privatnom investitoru, i druga, nova, gabarita 66 x 24 metra i visine 7 metara, koja bi bila izgrađena na samom ušću Save u Dunav. Takođe su predviđene dve pešačke pasarele: jedna ka Velikom ratnom ostrvu, a druga u vidu aleje na vodenoj površini rukavca Dunava, koja bi povezivala Park prijateljstva sa akvarijumom.

Pored svega toga, planirani su brojni pomoćni objekti – info-pultovi, nadzemni javni toaleti, parkinzi, prilazne asfaltirane saobraćajnice – kao i nepoznati objekti koji su već u fazi izgradnje na prostoru Starog sajmišta, iako za njih ne postoji javno dostupna planska dokumentacija.

A.M.

Prethodni članak

Presek stanja posle Vidovdana: Blokade, represija i strah koji je promenio stranu

Vidimo

Sledeći članak