Ujedinjene Nacije upozoravaju da se trenutno oko million biljnih i životinjskih vrsta nalazi u opasnosti od izumiranja usled posledica klimatskih promena, krivolova i dugogodišnjeg uništavanja prirodnih staništa. Stoga reintrodukcija ugroženih vrsta u divljinu dobija sve više na značaju kao jedan od glavnih mehanizama za očuvanje biodiverziteta i obnavljanje ekosistema.
Ova praksa se zasniva na ideji da bi jedinke posebno ugroženih vrsta trebalo rasporediti na više različitih područja, kako bi se sprečilo da cela populacija bude skoncentrisana na jednoj teritoriji gde je intenzivno izložena faktorima koji doprinose njenom ubrzanom izumiranju.
Vraćanje vrsta u prirodu ključno je i za obnavljanje čitavih ekosistema čija je ravnoteža narušena zbog ljudskog uticaja, budući da naglo smanjenje broja jedinki jedne vrste može dovesti u pitanje opstanak brojnih drugih.
U tom pogledu, od izuzetne je važnosti vest o povratku geparda u Indiju, po prvi put nakon 1952. godine kada je zvanično proglašen za istrebljenu vrstu u toj oblasti. Ovaj napredak je postignut zahvaljujući donacijama jedinki od strane vlade Namibije, zemlje sa nejvećom populacijom geparda na svetu. Istovremeno, divlji bizoni su vraćeni u neka područja Velike Britanije, po prvi put nakon nekoliko hiljada godina.
Divlji azijski konj koji se sedamdesetih godina 20. veka nalazio na rubu izumiranja, ponovo se može zapaziti u stepskim predelima Kine, Mongolije i Kazahstana, a vredan pomena je i oporavak populacije riseva i supova na evropskom kontinentu, s obzirom da su ove dve vrste u prethodna dva veka bile gotovo potpuno istrebljene iz većeg dela Evrope.
Podsetimo da je u Srbiji 2004. godine započet program obnavljanja populacije dabrova, vrste koja je na ovim prostorima bila istrebljenja još početkom 20. veka. Otkako su prvi dabrovi ponovo naseljeni u Specijalnom prirodnom rezervatu Zasavica i Obedskoj Bari, njihova populacija je nastavila stabilno da raste, te danas na teritoriji cele Srbije postoji između 2000 i 3000 novih jedinki.
Pored toga, Nacionalni park Fruška Gora je od 2022. godine, u saradnji sa Španskim centrom za očuvanje evropskog bizona i uz podršku poljske ambasade, postao bogatiji za 5 jedinki bizona. Treba istaći i da su višegodišnje aktivnosti u oblasti konzervacije ove vrste konačno urodile plodom, zbog čega evropski bizon od nedavno više ne spada u kategoriju najugroženijih životinjskih vrsta.
Pomenuti primeri međunarodnih inicijativa koje su rezultirale uspešnom konzervacijom ugroženih vrsta predstavljaju važnu protivtežu devastaciji prirodnih ekosistema kojoj svakodnevno svedočimo, dajući razlog za optimizam kada je reč o mogućnostima održanja biodiverziteta faune i flore.
Međutim, da bi takvi napori mogli imati dalekosežne pozitivne efekte u budućnosti, bilo bi neophodno da se u značajnioj meri smanje negativni uticaji ljudskog delovanja na prirodu, a to u krajnjoj liniji zahteva trasnformaciju principa na kojima se bazira savremena ekonomija.
K.M.