Clean Clothes Campaingn mreža objavila Manifest pravedne tranzicije

„Clean Clothes Campaign“ mreža i njene organizacije saveznice su prvog maja objavile Manifest pravedne tranzicije koji je do sada potpisalo preko 230 organizacija iz celog sveta. Kako iz mreže navode, u svetu se godišnje proizvede preko 4, 5 milijardi farmerki, koje su u početku proizvodnje predstavljale izdržljivu radnu odeću, a danas robu za kratkotrajnu upotrebu koja puni deponije u sistemu koji izrabljuje radnike i radnice.

krojačice u fabrici tekstilne industrije

„Manifest pravedne tranzicije nas poziva da zamislimo pravedan sistem proizvodnje odeće, u kojem su ljudi stavljeni ispred profita. Sistem koji istinski ispunjava ljudske potrebe, bez eksploatacije radnica i radnika i narušavanja životne sredine. To je moguće ostvariti, ali samo ako se zajedno izborimo za pravo na dostojanstven život i održivu budućnost“, objašnjavaju u saopštenju iz mreže „Clean Clothes Compaign“.

U saopštenju kažu da radnice iz Srbije koje su zaposlene u okviru lanaca snabdevanja ovakvih kompanija o svojim radnim uslovima govore da se dešava da se žena onesvesti, a poslodavci ne dozvoljavaju da dođe hitna pomoć, da se ne bi pročulo, kao i to da traže one među radnicima koji su bile na obuci za prvu pomoć da bi je podigli, a ukoliko ni to ne pomogne pozovu taksi da je vrati kući, a onda da ona sama zove hitnu, ako hoće.

U saopštenju su navedene još neke od ispovesti radnica iz određenih lanaca u Srbiji:
„Jednog meseca sam sa svim dolascima dobila platu 65.000. Ali to je bilo samo jednom, nisam mogla da izdržim da toliko radim prekovremeno“, takođe neke od radnica su navele i to da te „Časte bombonama, čokoladicom ili sokom zato što smo dve nedelje zaredom radili 10 sati dnevno.“

Manifest pravedne tranzicije u modnoj industriji, koji je pokrenula Clean Clothes Campaign mreža u saradnji sa mladima, radnicima i radnicama i partnerskim organizacijama, kako kažu predstavlja ključne principe koji vode ka postepenim i održivim unapređenjima postojeće industrije, ali i viziju obnovljene budućnosti modne industrije.

Zajednička vizija pravednog modnog sistema je ono što Manifest artikuliše i kako kažu, njime stvara i štiti dostojanstvena radna mesta koja su otporna na klimatske promene. Takođe, ono što je cilj Manifesta je da pravedne tranzicije u modnoj industriji budu orjentir za delovanje, tako što će inspirisati mlade, radnike, radnice, saveznike, ali i širu javnost da podrže pravednu tranziciju.

„Ako radnici i radnice nisu plaćeni dovoljno da imaju dostojanstven život, onda ne postoji istinska pravedna tranzicija. Može postojati zelena tranzicija, mogu postojati novi standardi, nove obaveze izveštavanja, novi jezik održivosti, ali to nije pravedno ako ljudi koji obavljaju taj rad i dalje ostaju u siromaštvu. Trebalo bi da prestanemo da govorimo o zaradama i održivosti kao o odvojenim temama. Oni su duboko povezani. Ako radnici i radnice ne mogu da žive od svojih zarada, ostaju zarobljeni u siromaštvu, dok se od njih i dalje očekuje da nose teret tranzicije. Plata za dostojanstven život nije sve, ali je temelj. Bez nje, ‚pravedna‘ tranzicija ostaje samo slogan. Sa njom, radnici i radnice barem imaju realnu mogućnost da učestvuju u oblikovanju bolje budućnosti,“ kaže Armin Šestić iz Udruženja za socijalni, kulturni i kreativni razvoj „Zora“.

S druge strane, o tome da Manifest predstavlja važnu prekretnicu za pokret „Rad iza etikete“ (Labour Behind the Label) govori predstavnica ovog pokreta Alena Ivanova, koja takođe kaže da iako on pokazuje da ima još mnogo posla kako bi izgradili svet u kojem želimo da živimo, istovremeno nas podseća da u toj borbi nismo sami.

„Prepoznajemo da su preraspodela bogatstva, poreska pravda i socijalna zaštita za sve podjednako važni kao i održivo korišćenje resursa i zaštita životne sredine. Zato su naši saveznici i saveznice svuda oko nas. Direktori i institucije koje su svoje bogatstvo izgradili na ovom nefunkcionalnom sistemu neće ponuditi rešenja za njegove probleme. Ali mi hoćemo. Radnici, potrošači, građani, branioci prava – znajte modna industrija nije osmišljena za naše blagostanje. Međutim, Manifest nam pokazuje da imamo moć, viziju i maštu da ovu industriju iz temelja transformišemo, tako da služi svima nama“, navodi predstavnica pokreta „Rad iza etikete“ Alena Ivanova.

Kahlid Mahmood iz Labour Education Foundation (LEF), iz Pakistana, kaže da ova organizacija podržava Manifest, jer on odražava njihovo uverenje da klimatske akcije u modnoj industriji moraju ići ruku pod ruku sa radnim pravima, socijalnom pravdom i korporativnom odgovornošću.

„Za radnice i radnike u Pakistanu, tranzicija ka održivosti ne može biti pravedna ukoliko ne garantuje dostojanstven rad, platu za život, bezbednost i zdravlje na radu, slobodu udruživanja, socijalnu zaštitu i učešće radnica i radnika u donošenju odluka. Manifest daje važan okvir za obezbeđivanje toga da cena tranzicije ne bude nametnuta radnicima i radnicama i zajednicama na Globalnom Jugu, nego da je snose oni koji najviše profitiraju od ove industrije“, rekao je Mahmood.

Kako se u saopštenju navodi Manifest definiše skup principa za pravedan modni sistem koji moraju biti temelj svih aktivnosti koje se tiču budućnosti mode i kažu da je pravedan modni sistem onaj koji obezbeđuje dostojanstven rad, visok kvalitet života i jednaka prava svim radnicima i radnicama duž lanca snabdevanja, obezbeđuje da se troškovi prilagođavanja klimatskim promenama i njihovo ublažavanje pravedno raspodeljuju, kao i mnoge druge aspekte.

„Mi smo ljudi koji prave i nose odeću. Mi smo aktivistkinje i aktivisti, pokreti za socijalnu i ekološku pravdu, radnice i radnici u modnoj industriji, sindikati, organizacije za radnička prava i saveznici koji se bore za svet oslodođen od eksploatacije. Zajedno dižemo glas za sistem pravedne mode koji poštuje radnička prava i obnavlja prirodu“, zaključuju iz mreže i pozivaju organizacije i pojedince iz celog sveta da podrže Manifest pravedne tranzicije u modnoj industriji.

A. T.

Prethodni članak

U Srbiji zabeleženo najmanje 18 femicida tokom 2025. godine

Bez pravne zaštite: Istopolne zajednice izostavljene iz izmena Porodičnog zakona

Sledeći članak