Za izglasavanje nove vlade dovoljna je bila prosta većina prisutnih poslanika, pa je formirana prva koaliciona vlada još od tridesestih godina prošlog veka i Druge španske republike. PSOE i Podemos su ubrzo nakon novembarskih izbora postigli koalicioni sporazum, ali im je bila potrebna podrška i levih regionalnih opcija.
Kako su tada izjavili lideri dve partije „progresivna vlada koja je za socijalnu pravdu i dijalog povodom teritorijalne krize je najbolja vakcina protiv ekstremne desnice“.
Presudnu ulogu odigrala je separatistička Katalonska republikanska levica (ERC) sa kojom je postignut dogovor da ne glasa protiv, već da bude uzdržana na dan glasanja, čime je suštinski omogućila izbor nove vlade. Podršku novoj vladi pružiće i ekonomski leva, ali i separatistički nastrojena Baskijska nacionalistička partija (PNV).
Opozicioni blok činiće konzervativna Narodna partija, libertarijanska partija Građani i ekstremno desni Vox.
Socijalna i ekonomska pravda
Koalicioni sporazum socijaldemokrata i Podemosa predviđa niz socijalnih i ekonomskih politika protiv mera štednje.
Najavljeno je poništavanje mere koju je uvela vlada Narodne partije na osnovu koje kompanije mogu da otpuštaju radnike za vreme bolovanja. Evropska komisija je reagovala na ovu najavu s upozorenjem da je pogrešno udaljavati se od mera štednje sprovedih od 2012. godine.
Sporazum predviđa i povećavanje mininalne plate na 1200 evra mesečno, povećanje poreza na dobit velikih kompanija i veće oporezivanje plata koje premašuju 130 hiljada evra godišnje. Obećano je i da će do 2023. biti izdvajano 7% BDP-a za zdravstveni sistem.
Dijalog sa Katalonijom
Za opstanak nove vlade biće ključan odnos sa Katalonijom. Jedan od uslova za manjinsku podršku katalonskih levičara bio je rok od 15 dana nakon formiranja vlade za započinjanje pregovora o budućnosti Katalonije.
Sporazum PSOE i Podemosa predvideo je ukidanje spornog Zakona o javnoj bezbednosti, usvojenog 2015. godine nakon velikih demonstacija protiv mera štednje kojim su zabranjeni „neautorizovani protesti“ u blizini državnih institucija. Ovaj zakon korišćen je i kao osnova za nasilno suzbijanje protesta za nezavisnost u Kataloniji i policiji je omogućio korišćenje gumenih metaka. Stranke su se obavezale da će „podržavati dijalog, pregovore i postizanje sporazuma između strana u sporu“.
Predviđeno je da svaki dogovor koji se postigne između nacionalnih i regionalnih partija mora postati i predmet „demokratske validacije, kroz konsultacije sa katalonskim narodom, u skladu sa mehanizmima koji su, ili koji mogu biti, predviđeni u okviru postojećeg pravno-političkog okvira.“
Najava pregovora između katalonskih i španskih vlasti uzdrmali su stabilnost regionalne vlade. U Kataloniji vladajuću većinu čine levičarski ERC i konzervativni „Zajedno za Kataloniju“ (JxCat) čiji je najpoznatiji predstavnik Karlos Pućdemon. JxCat je protiv bilo kakvih pregovora sa državnim vlastima, pa se u Kataloniji očekuje raspisivanje prevremenih parlamentarnih izbora.
L.P.