Srbijavode – sezonska rasprodaja!

srbijavode

Preduzeće Srbijavode, je nedavno raspisalo tender za prikupljanje pismenih ponuda za zakup vodnog zemljišta u javnoj svojini Republike Srbije. Namena ovog vodnog zemljišta je isključivo za proizvodnju električne energije iskorišćavanjem vodnih snaga, a na listi se nalazi osamnaest lokacija.

U okviru pomenutog tendera, investitorima se nudi osamnaest lokaliteta za izgradnju mini hidroelektrana (MHE), a neki regioni su čini se, posebno zastupljeni.

Tako je na teritoriji Raške u ponudi čak šest lokacija na pet reka, na teritoriji Kraljeva ponuđeno je nekoliko lokacija na četiri reke, sledi opština Surdulica na kojoj su ponuđene dve lokacije na dve reke, zatim Bela Palanka sa nekoliko lokacija na Nišavi i opštine Arilje, Novi Pazar, Babušnica, Ivanjica, Trgovište, i Pirot sa po jednom lokacijom.

Posebno je zanimljiva činjenica da se većina ponuđenih lokacija nalazi na teritoriji Raške, za koju se može reći da je okupirana vlasnicima MHE. Pre svega treba istaći da nismo došli do podataka o održanim javnim raspravama u opštini Raška o izgradnji MHE.

Sem nekolicine aktivista Odbora za zaštitu i razvoj Jošaničke Banje i nekoliko meštana na ovom području gotovo da nepostoji organizovani otpor izgradnji MHE. Upravo tih nekoliko ljudi 2013. godine iniciralo je izradu Izveštaja o uticaju minihidrelektrana na prostoru Jošaničke reke. Nakon izrade ovog izveštaja odbor ubrzo biva raspušten od strane tadašnjeg predsednika opštine Milinka Milojevića, koji je i sam vlasnik MHE „Klupciʺ, koja je prema istraživanju novinara CINS-a, u periodu 2013 – 2016 kao povlašćeni proizvođač električne energije dobila 61.000 evra.

Još jedan od vlasnika MHE na području Raške, je trenutni vršilac dužnosti direktora JP Skijališta Kopaonik, član vladajućeg SNS-a, Bojan Jakovljević. On je do 2016. godine bio jedan od vlasnika kompanije Universe, u čijem je vlasništvu nekoliko MHE sa statusom povlašćenog proizvođača.

Evidentno je da je nekoliko kompanija koje posluju u sferi izgradnje i korišćenja MHE, prisutno na ovom području i da poseduju uporište u lokalnoj vlasti. Na ovaj način se može objasniti kako su izdavane dozvole za izgradnju MHE investitorima u sred Nacionalnog parka Kopaonik, pa se ovim objašnjava i činjenica da se čak šest novih lokacija za izgradnju MHE iz novog tendera Srbijavoda nalazi na teritoriji Raške.

Foto: Robert Kasumović / Mašina
Foto: Robert Kasumović / Mašina

Gde je Nišava?

Pažnju na raspisanom tenderu privlače i dve ponuđene lokacije na Nišavi. S početkom radova na izgradnji autoputa koridora 10 u blizini Bele Palanke, korito reke Nišave često je modifikovano. Niko od lokalnog stanovništva nije ni slutio da će iz brojnih premeštanja korita i iskopina, prošle godine isplivati dve brane i dve MHE. Investitori su veoma podlo iskoristili činjenicu da je svuda naokolo bilo građevinskih radova kako bi izbegli nezadovoljstvo i negodovanje lokalnog stanovništva, zbog eventualne izgradnje brane.

Ipak, novoizgrađena brana, u blizini sela Crvena Reka, u kombinaciji sa opsežnim padavinama prošle zime, dovela je do poplavljivanja jednog dela sela, koji nikada ranije nije bio poplavljen.

Aktivisti i aktivistkinje tokom akcije oslobađanja reke; Foto: Snežana Lazić / Facebook
Aktivisti i aktivistkinje tokom akcije oslobađanja reke; Foto: Snežana Lazić / Facebook

Šteta po životnu sredinu

Veoma važna je i činjenica da se neke od pomenutih reka nalaze u područjima pod prvim stepenom zaštite, poput reke Visočice u katastarkoj opštini Visočka Ržana.

Većina ovih reka predstavlja planinske vodotokove, pa se na taj način mogu smatrati strateški važnim izvorima vode za piće. Stoga je jasno da će investitori pored činjenice da upravljaju samim vodotokovima, ustvari upravljati i rezervama vode za piće.

Otuđenje vode za piće ne može se smatrati racionalnim aktom, a brojne su države koje su zabranile prodaju voda i vodotokova, poput Slovenije.

Ništa manje važna činjenica je da se pored gubitka vode za piće gubi i prirodno bogatsvo životinjskog i biljnog sveta. U nekim od ponuđenih reka ustanovljeno je postojanje strogo zaštićenih vrsta ribe, poput nekih vrsta pastrmke, rečnih rakova, žaba i drugih. U navedenim slučajevima radi se o ozbiljnim propustima Zavoda za zaštitu prirode i nadležnih ministarstava koja izdaju dozvole o (ne)štetnosti uticaja na živi svet.

Iako je načelno glavna delatnost Srbijavoda racionalno gazdovanje, zaštita i očuvanje vodotokova, raspisivanjem ovog tendera nastavljaju politiku stimulisanja izgradnje MHE koje ugrožavaju budućnost ljudi i prirode na kojima nastaju.

Protiv ovakve politike je već oformljeno nekoliko pokreta u Srbiji, kao i širom bivše Jugoslavije, a nastavljanjem iste politike država ne uvažava mišljenje građana i struke već nastavlja da radi u korist kratkoročnih privatnih interesa koji mogu ostaviti trajne posledice.

R.K.

Prethodni članak

Vraćanje reke u korito, a zatim protest – borba za reke je tek počela

Prosvetari ponovo u borbi za bolji radni položaj

Sledeći članak