Vraćanje reke u korito, a zatim protest – borba za reke je tek počela

Aktivisti i aktivistkinje tokom akcije oslobađanja reke; Foto: Snežana Lazić / Facebook
Aktivisti i aktivistkinje tokom akcije oslobađanja reke; Foto: Snežana Lazić / Facebook

Nakon što su pre nekoliko dana, meštani staroplaninskih sela i aktivisti neformalne organizacije Odbranimo reke Stare planine, vratili Rudinjsku reku u njeno prirodno korito, sada se pripremaju za protestni skup protiv izgradnje mini hidroelektrana 2. septembra na Crvenom trgu u Pirotu.

Rudinjska reka na Staroj planini bila je pregrađena od strane nepoznatog lica, čime je poremećen njen tok koji se odvijao van prirodnog korita.

Samoinicijativno i bez podrške teške mehanizacije, meštani i aktivisti su uspeli da reku vrate u njeno prirodno korito, što je jedinstvena akcija ove vrste na našim prostorima. Iako prisutna, policija nije sprečavala stotinjak aktivista i aktivistkinja da svoj plan – vraćanje reke u prirodno korito – sprovedu u delo.

Rad neformalne grupe Odbranimo reke Stare planine za sada se odvija uglavnom posredstvom društvenih mreža.

Fejsbuk grupa broji više od 45.000 članova i članica, a raste broj raznih organizacija civilnog sektora koja se pridružuju ovoj borbi. Iako na drugim lokalitetima u Srbiji ne postoji organizovanje ovih razmera sa ekološkim motivima, evidentno je postojanje sve većeg broja pokreta i udruženja koja zastupaju ekološki progresivne stavove.

S obzirom na to, realno je očekivati njihovo udruživanje u cilju sagledavanja šire perspektive i organizovanja u ozbiljniji, formalni, ekološki pokret.

 

Borba je tek počela

Iako sve veći broj ljudi iskazuje nezadovoljstvo namerom države da privatnom kapitalu omogući eksploataciju prirodnih rečnih tokova, na štetu svih građana, borba za očuvanje reka, po svemu sudeći tek je na samom početku.

Ovome u prilog ide činjenica da je pre nekoliko dana preduzeće Srbijavode, raspisalo tender za prikupljanje pismenih ponuda za zakup vodnog zemljišta u javnoj svojini Republike Srbije. U dokumentu se precizira da je namena vodnog zemljišta, isključivo, proizvodnja električne energije iskorišćavanjem vodnih snaga, a pored ostalih, na listi se nalazi i najveća reka Stare planine, Visočica.

Ne bi trebalo gubiti iz vida i da je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, nedavno je izjavila da žali zbog činjenice da je izgrađeno tek 50 od predviđenih 800 MHE, širom Srbije.

Čitava mašinerija koja stoji ispred zagovaranja i odobravanja izgradnje MHE u Srbiji, po svemu sudeći, ozbiljno je organizovana. Zbog statusa povlašćenog proizvođača struje, jer se radi o „obnovljivom izvoruʺ električne energije, privatni investitori koji grade MHE, sebi će obezbediti stabilan izvor prihoda na najmanje dvanaest godina, što im donosi ovaj status.

Većina reka na kojima se planira izgradnja MHE su manje planinske reke, koje direktno ili posredstvom podzemnih voda, najčešće, obezbeđuju pijaću vodu lokalitetima na kojima se nalaze. Izgradnja MHE će pored obezbeđivanja profita investitorima, omogućiti i kontrolu protoka vode od koje zavise hiljade ljudi. Ovim se MHE investitorima daje novi status, vlasnika pijaće vode.

Protest koji će biti organizovan u Pirotu 2. septembra je prva sledeća prilika da se jasno usprotivimo ovoj štetnoj politici države.

R.K.

Prethodni članak

Medijske politike u službi građana a ne profita su moguće, smatra predsednik britanskih Laburista

Srbijavode – sezonska rasprodaja!

Sledeći članak