PolitikaAktuelno

Šta donose kampanje za veću izlaznost građana na predstojećim izborima

Više organizacija civilnog društva kao i udruženje građana „IT blokada“ pokrenuli su kampanje u cilju mobilizacije i podsticanja građana da u što većem broju izađu na, pre svega, predstojeće parlamentarne izbore 25. oktobra. Važno je pomenuti da su obe kampanje nestranačke i da ne podržavaju nijednu izbornu listu ni kandidata. Koji su ciljevi pokrenutih kampanja za Mašinu su objasnili Sofija Todorović iz Inicijative mladih za ljudska prava, i koordinator kampanje „Plus jedan“ Aleksandar Čović, dok je politikolog Dejan Bursać poručio da velika izlaznost građana na parlamentarnim izborima predstavlja problem za trenutnu vladajuću stranku.
Slavija, 23. maj 2026.

Kampanju „Svi izlazimo“ pokrenulo je više organizacija u cilju da se kroz različite sadržaje pozovu građani i građanke da iskoriste svoje pravo i glasaju na predstojećim parlamentarnim izborima.

Glavna poruka kampanje je, kako naša sagovornica Sofija Todorović iz Inicijative mladih za ljudska prava kaže, da podseti građane na važnost učešća na izborima i da ih ohrabri da izađu na glasanje uprskos velikim pritiscima.

„Cilj kampanje je isti kao i naziv kampanje koji šalje vrlo jednostavnu poruku, a to je da se potrudimo da ohrabrimo građane da izlaznost bude jedan od najvećih uspeha ovih izbora. Poslednje dve godine u našoj zemlji su obeležene strahom ali i prevazilaženjem i razbijanjem tog straha“, kaže Todorović.

Kampanja je zamišljena tako da uključi mnoštvo izjava i poziva običnih građana, javnih ličnosti, u kojima oni objašnjavaju zašto izlaze na izbore, objašnjava Todorović i dodaje da je kampanju podržao veliki broj udruženja građana i neformalnih kolektiva.

Sofija Todorović, YIHR
Aktivistkinja i direktorka Inicijative mladih za ljudska prava Sofija Todorović; foto: printscreen Nova S

„Time što govorimo šta su naši motivi da izađemo na izbore i šta mislimo da na taj način postižemo, želimo da ohrabrimo ljude da na izbore izađu, posebno tog 25. oktobra, jer mislimo da su izbori kao demokratski mehanizam jedna od najvažnijih stvari na koju treba da ukazujemo i da građani u njima treba da vide smisao“.

Naša sagovrnica navodi da su građani Srbije prestali da vide smisao u stvarima koje su čisto demokratske.

„Zbog toga je ideja kampanje da konačno nađemo nešto što nas spaja i što nas okuplja na jedno mesto. Ukoliko građani misle da sami ne mogu ništa da postignu, cilj je da ih razuverimo i podsetimo da zajedno možemo da napravimo promenu“.

Todorović ocenjuje da zbog preplavljenosti informacijama građani često ne razumeju određene političke procese i da se zbog toga stvara strah, zbog kog na kraju ne izađu na izbore.

Kako ona kaže još jedan od ciljeva kampanje jeste da se fokusira na zloupotebe koje mogu da se dese tokom izbora i na koji načine na koje se te zloupotrebe sprečavaju.

Todorović je naglasila da je kampanja nestranačka i da ideja pripada svim ljudima koji veruju da je izlaznost jedna od najvažnijih faktora na predstojećim izborima.

„Tvoj plus jedan odlučuje“

Udruženje građana „IT blokada“ takođe je pokrenula nepartijsku kampanju za veću izlaznost na parlamenratnim izborima 25. oktobra, pod nazivom „Plus jedan“.

Kampanja poziva svakog birača da na glasanje povede prijatelja, člana porodice ili kolegu koji se dvoumi ili obično ne glasa, a glavna poruka je „Tvoj plus jedan odlučuje“.

Koordinator kampanje „Plus jedan“ Aleksandar Čović smatra da su izbori koji slede najvažniji u poslednjih četvrt veka, i dodaje da je izrazito važno da na izborima učestvuje što veći broj građana sa pravom glasa, jer kako on navodi, jedino na taj način možemo osigurati da demokratski izbori kao jedna od najvažnijih tekovina društva zaista predstavljaju narodnu i građansku volju.

On navodi da veliki broj istraživanja pokazuje da značajan procenat građana sa pravom glasa još uvek nije odlučio da li će izaći na izbore ili da ne planira da glasa.

„Svi imamo u svom okruženju ljude koji prosto ne veruju političarima, ljude koji su odustali od ove demokratske institucije još pre nekog vremena. Isto tako znamo da veliki procenat ljudi, čak iako ne veruje predizbornom marketingu, obećanjima političara, veruje ljudima iz svog okruženja“, navodi Čović, i dodaje da je upravo iz ovog razloga „IT blokada“ pokrenula inicijativu.

On dodaje da je „IT blokada“ kroz svoju borbu za demokratsko društvo i vladavinu prava okupila veliki broj aktivista kao i zainteresovanih građana iz IT zajednici i šire.

„Mi znamo da ogroman procenat njih apsolutno planira da glasa na ovim izborima, i zbog toga smo odlučili da iskoristimo tu masu i energiju koja postoji i da je prenesemo na sve naše sugrađane. Ovom inicijativom ih podstičemo da pozovu ljude iz svog okruženja i da im u jednom prijateljskom, kolegijalnom, porodičnom razgovoru približe zašto je važno da se i njihova volja čuje na ovim izborima, budući da ćemo rezučtate izbora osećati svi zajedno“, saopštio je Čović.

On čvrsto veruje da je svaki glas važan na svim izborima, ali da su ovi izbori, kako on tvrdi, zaista posebni.

„Bez obzira kako se završi, sa koje strane političkog spektra ovo posmatramo, ovo su verovatno najvažniji izbori. Pred nama kao društvom je definitivno jedna potencijalna prekretnica, ovo je momenat kada mi odlučujemo u kom smeru idemo, zbog čega što veći deo društva treba učestvuje u tom izboru“, zaključuje Čović.

Na sajtu plusjedan.rs dostupni su saveti za razgovor, materijali za deljenje i alati za proveru biračkog spiska i biračkog mesta.

Šta donosi velika izlaznost?

Politikolog Dejan Bursać smatra da visoka izlaznost predstavlja problem za vladajuću stranku.

„Srpska napredna stranka (SNS) ima fiksni broj glasača koji nije mali ali koje oni manje-više uspešno izvode na izbore svim sredstvima koja su im, nažalost, na raspolaganju“, kaže Bursać i dodaje da je „druga strana“ heterogenija, te da građane treba motivisati ovakvim kampanjama.

On objašnjava da visoka mobilizacija može da ostavi Socijalističku partiju Srbije (SPS) ispod cenzusa, što predstavlja problem za vladajuću stranku, jer je SPS, kako Bursać ocenjuje glavni akter na koji SNS može da računa.

Dejan Bursać; Foto: Mašina

Velika izlaznost, prema Bursaću ostavlja i manjine na malo mandata čime se takođe „kvari računica SNS-a“.

„U pitanju su izlaznosti koje bi u apsolutnim brojkama išle preko 4,3 miliona glasača, što se čini teško, ako uzmemo u obzir da u zemlji imamo 5,3 miliona punoletnih ljudi, ali nije nemoguće“, kaže politikolog.

Bursać ocenjuje da sa velikom mobilizacijom na kojoj rade mnoge organizacije i studenti nije nemoguće da izlaznost ode na visoke brojke.

„Upravo te visoke brojke će u toku izbornog dana biti vrlo jak signal da je promena na biralištima moguća“, zaključuje Bursać.

K.Đ.