Strane investicije: Kako smanjiti bezbednosni rizik i povećati nadzor građana?

Naučni saradnik Instituta za ekonomske nauke dr Aleksandar Matković objavio je nedavno knjigu „Mehanizam za kontrolu stranih investicija – predlog za Srbiju u vreme zelenog kolonijalizma”. On za Mašinu govori o kakvom mehanizmu je reč i da li trenutno postoji politička volja da se strane investicije stave pod kontrolu građana.

fabrika Linglong u Zrenjaninu

„Suština mehanizma je relativno jednostavna. Radi se o telu pri Ministarstvu spoljnih poslova koje vrši proveru jedne investicije uključujući komunikaciju kompanije sa nekom drugom kompanijom ili stranom silom koja može potencijalno predstavljati bezbednosnu pretnju”, objašnjava Matković.

On dodaje da to podrazumeva analizu da li neka strana investicija ugrožava strateške sektore, koji su od značaja za Republiku Srbiju. Analizira se, navodi, ko stoji iza investicije, kakve su njene veze sa drugim kompanijama ili državama, kakve su namere, da li postoji bezbednosni rizik, da li se investira u vojne objekte, da li neko želi da preuzime energetiku države i tako dalje.

Nakon analize, izveštaj ide u Skupštinu i o njemu se javno raspravlja, a Skupština ima mogućnost da investiciju odobri, odbije ili da je uslovi dodatnim izmenama.

Kako bi se izbegle zloupotrebe ovog mehanizma, Matković navodi da je neophodno omogućiti i manjem broju ljudi u opštini u kojoj se planira investicija da iniciraju ovu vrstu kontrole.

„Ja sam predložio da bude 1-2 posto glasanje na nivou opštine. Razlog je jednostavan – SNS je jedna od najvećih partija u Evropi i ima moć da presele ljude da glasaju, da ih potkupi i tako dalje i baš zato je važno imati nizak procenat ljudi koji će moći da iniciraju ovu vrstu provere. Dovoljno je da se sto ljudi okupi na nivou opštine, to znači da nije samo jedan komšija kojem smeta fabrika, već da imamo sistemski problem”, zaključuje on.

Aleksandar Matković; Foto: Litijum: stručnjaci govore/Youtube | Litijum: stručnjaci govore/Youtube

Ističe da je poenta ovog mehanizma da se reaguje već na prve naznake bezbednosnih rizika investicije, a ne tek kad dođe do katastrofa velikih razmera, poput ekoloških problema ili pada nadstrešnice.

Matković ukazuje na to da niz tajnih sporazuma koje je potpisala Vlada ne bi mogli na taj način da se realizuju da je ovaj mehanizam ranije postojao. 

„Da je ovaj mehanizam postojao mi bismo izbegli niz nesreća koje su bile posledica ovakvih pregovora sa stranim investitorima. Bitno je samo podsetiti da je i sam pad nadstrešnice u suštini bio proizvod učešća niza korporacija za koje nije postojala nikakva kontrola”, zaključuje.

Nema političke volje ljudi na vlasti, ali je neophodno otvoriti diskusiju

Knjiga sadrži i predlog zakona o uvođenju provere stranih investitora, koji je usvojilo Naučno veće Instituta ekonomskih nauka u Beogradu i predstavlja prvi nacrt takvog zakona u Srbiji.

Matković smatra da za ovako nešto postoji politička volja među studentskim i društvenim pokretom, ali da nje svakako nema među ljudima koji su trenutno na vlasti.

„Ako se budemo vodili time koje zakone SNS poštuje, onda nećemo baš daleko stići, jer oni ne poštuju ni svoje zakone, koji su katastrofalni, a kamoli neke druge”, navodi.

Napominje i da bi za ovakav zakon bilo potrebno dve godine za potpunu implementaciju i da je već sada potrebno otvoriti diskusiju o tome. 

„Srbija je trenutno previše zavisna od stranih investicija i to mora da se menja ako želimo dugoročno planiranje razvoja”, navodi on. 

Dalje ističe da ovaj mehanzam trenutno ima preko 36 država sveta i Sjedinjene Američke Države i Evropska unija, kao i da će to biti jedan od preduslova za Srbiju u procesu evrointegracija. 

„Hteli mi to ili ne, on će nam biti nametnut, bez obzira da li podržavamo EU ili ne. Mnogo je bolje da razvijemo sopstvenu verziju tog mehanizma. Umesto da čekamo da Brisel diktira kako će izgledati, zajedno sa Aleksandrom Vučićem i SNS-om”, kaže Matković dodajući da mehanizam ne može samo da se prekopira iz inostranstva, već mora da se prilagodi.

D.S.

Prethodni članak

Za plate preduzeću koje rukovodi nepostojećim metroom godišnje se izdvaja tri miliona evra, tvrdi Nikola Jovanović

Prekinuti radovi u Petničkoj pećini

Sledeći članak