„TENZIJA“ ne:Bitefa: Povlačenje, otpor i solidarnost

Ne:Bitef je danas otvoren u Beogradu šesnaestominutnom tišinom ispred Fakulteta dramskih umetnosti. To je poslednje ćutanje koje će obeležiti ovogodišnji ne:Bitef, festival nastao kao odgovor na pritiske i cenzuru zbog kojih je, po prvi put u svojoj istoriji, Bitef otkazan. O samoorganizaciji, solidarnosti, otporu i predstavi „TENZIJA“ Mašina je razgovarala sa Milošem Janjićem i Aleksanderom Zainom.

Predstava Samoubistvo kao društvena činjenica; Foto: Nata Korenovskaia.

U Beogradu je danas otvoren ne:Bitef – samoorganizvani, neinstitucionalni festival, organizovan samo uz pomoć velike volje i solidarnosti umetnica, umetnika, kulturnih radnica i radnika.

Mašina je razgovarala sa Milošem Janjićem, kulturnim radnikom i članom samoorganizovane inicijative ne:Bitef i Aleksanderom Zainom, plesačem i koreografom.

Cenzurisana predstava „Proces Peliko“ izborila se da bude deo (ne)Bitefa – i više od toga

Kako je Janjić naveo za Mašinu, organizatorke i organizatori ne:Bitefa dobijali su pozive iz regiona da se predstava Proces Peliko strimuje tokom izvedbe u Beogradu. Podsetimo, „Proces Peliko“ je cenzurisana od strane odbora Bitefa zbog reditelja predstave Mila Raua, koji je na prošlogodišnjem otvaranju Bitefa govorio o ekstraktivizmu i iskopavanju litijuma u Srbiji.

Predstavu, koja se izborila da bude deo Bitefa, publika će moći da prati uživo u Novom Sadu (Scenska laboratorija „Borislav Gvojić“, FTN), Skoplju (Fakultet za dramski umetnosti Skopje) i Ljubljani (Slovensko narodno gledališče Ljubljana).

Svi koji nisu uspeli da obezbede kartu za predstavu u Beogradu, moći će takođe da prate prenos uživo preko linka koji se nalazi na Instagram profilu ne:Bitefa.

Predstava „TENZIJA“: Lična slika i slika Bitefa

Razgovarali smo sa Aleksanderom Zainom, jednim od autora ovogodišnjeg ne:Bitefa koji će pred publikom izvesti plesnu predstavu „TENZIJA“.

Kako je Zain istakao za Mašinu, iako je na predstavi počeo da radi iz nekih možda sitnijih i ličnijih priča, njegov rad je počeo da zauzima sve veći prostor i kontekst i obuhvatio više iskustava koja nisu samo njegova.

predstava TENZIJA
Aleksander Zain, TENZIJA, Open Solitude at Akademie Schloss Solitude, 2025. Photo: Frank Kleinbach

„Da li osećam tenziju od početka, kroz sve ovo što se dešavalo? Apsolutno. Ja ovo smatram cenzurom nad svima nama. Apsolutno je celo stanje i ceo proces koji je, koji je ovaj Bitef ili ne:Bitef prošao u ovih prethodnih par meseci apsolutno jeste nosio veliku odliku tenzije koju svi tako čuvamo na ramenima, na našim plećima i u svom radu na kraju krajeva“, za Mašinu je naveo Aleksander Zain.

Povlačenje – najveći čin otpora?

U Centru za kulturnu dekontaminaciju će se 18. decembra održati tribina pod nazivom „Umetnost: Povlačenje i/kao otpor“.

Janjić je za Mašinu izjavio da će u toku u sklopu te tribine će biti pozvani da učestvuju u razgovoru kustosi i kustoskinje, kulturni radnici i radnice, umetnici i umetnice, ali takođe sama publika koja bude prisutna tamo će biti pozvana na razgovor baš o toj temi – kako danas u današnjem trenutku i u današnjem momentu možemo da reagujemo na razne vrste represije, pogotovo represije u polju kulture, i da li ustvari to povlačenje, odustajanje i privremeno neodržavanje nekih koncerata, izložbe i raznih nekih umetničkih programa, u stvari da li to biva najsnažniji gest otpora.

„Da li to kada mi odustanemo od nečega biva otpor? Ja bih rekao u stvari da. Mi kad kažemo ne, to je otpor. Tako da, samo ćemo se skupiti tog 18. decembra da još jednom promislimo, jer verujem da o tome, o otporu već jako dugo mislimo i jako dugo ga činimo, praktikujemo i radimo, da ga još jednom promislimo i vidimo na koje sve to načine i na koje sve to taktike i borbe, solidarnosti, empatije i udruživanja možemo da računamo i da, da ih nastavimo“, zaključuje Janjić.

A.G.A.

Prethodni članak

Studenti u blokadi kreću u kampanju „od vrata do vrata“

Pašalić najavljuje zakon o zabrani mobilnih telefona u školama, kamere i dalje snimaju

Sledeći članak