Prema informacijama koje je najpre objavio portal Nova.rs, Vlada Srbije je 8. maja donela Zaključak kojim se obrazuje Radna grupa za analizu trenutnog stanja finansiranja i preformansi visokog obrazovanja u Republici Srbiji i za izradu Nacrta zakona o visokom obrazovanju.
U ovom zaključku se navodi da će Radna grupa definisati prioritete i predložiti mere za uspostavljanje racionalno i održivog finansiranja visokog obrazovanja i to na osnovu analize trenutnog stanja finansiranja i performansi visokog obrazovanja.
Ovaj Zaključak i nova Radna grupa oformljava se u trenutku višemesečne blokade većine fakulteta na svim univerzitetima u Srbiji. Poznata je činjenica da većina profesora i nastavnih saradnika i saradnica na fakultetima podržava studentske zahteve i blokade.
Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) navodi da potreba za novim zakonom u ovom momentu „jasno odražava težnju režima za pronalaženjem alata kako bi se izvršila potpuna uzurpacija institucija i državnih procedura.“
Krajnji rok za izvršenje zadataka iz Zaključka je tri meseca od dana obrazovanja Radne grupe.

Grupa za „odmazdu i uzurpaciju“
Prema navodima medija, pored ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića, koji je predsednik ove Radne grupe, imenovan je i zamenik dr Bela Balint, ministar nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, kao i 20 članova i članica, među kojima je prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu i prof. Dejan Madić, rektor Univerziteta u Novom sadu.
Rektor beogradskog Univerziteta je nakon prvih vesti o svom imenovanju medijima rekao da nije bio upoznat da će biti u članstvu ove Radne grupe.
Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) navodi da sastav ove radne grupe dovoljno govori o motivima za njeno formiranje: „Ne samo da se sprovodi odmazda prema državnim univerzitetima Srbije, nego i se direktno izruguje proces predlaganja jednog zakona koji bi trebao da bude ključan za državu u celini.“
„Univerzitet u Novom sadu predstavlja rektor Madić koji se već dokazao kao verni vojnik režima, koji ostaje na funkciji uprkos tome što mu je većina fakulteta novosadskog univerziteta uskratila poverenje. Beogradski univerzitet predstavlja rektor Đokić i tu već dolazimo do nove nelogičnosti“, upozoravaju iz Mase u saopštenju.
„Univerzitet u Beogradu je institucija od Nacionalnog značaja i sastoji se od 31 fakulteta i 11 instituta. Pozicioniran je u prvih 1.8% univerziteta širom sveta. Za svoj nastavni proces anagažuje oko 7.000 nastavnika, a nastavu sluša skoro 90.000 studenata. Međutim, u radnoj grupi je predstavljen jednim članom, podjednako kao i Akademija strukovnih studija Šabac (12 profesora) i Visoka škola za vaspitače i poslovne informatičare – Sirmijum (20 profesora). Očigledno da je predsedniku vlade Macutu, odnosno onome koji zaista stoji iza jedne ovakve radne grupe, bilo važnije što je škola Sirmijum bila zapažena pri popunjavanju takozvanog Ćacilenda, kao i što su oba direktora pomenutih škola potpisnici podrške A. Vučiću“, navodi se u saopštenju Mase.
„Štaviše, od 10 visokoškolskih nastavnika koji su članovi radne grupe, čak 7 je potpisalo podršku listi „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme na stane“ na izborima 2023. godine. Istaknuta po podršci predsedniku je i Margareta Smiljanić, koja je upisala Fakultet političkih nauka još 2015., a i dalje je predstavnica studenata. Ona je javnosti poznata po aferi kol centra za plaćanje glasača SNS-a ali i kao glasnogovornik „studenata koji žele da uče“ u režimskim medijima“, dodaje se u saopštenju.
„Tu je i posebni savetnik Ministra prosvete Ivanović, koji je završio fakultet 2022. godine, ali to neiskustvo očigledno ne predstavlja prepreku za rad na jednom važnom zakonu o visokom školstvu“, dalje preciziraju iz Mreže akademske solidarnosti i angažovanosti i dodaju da je nejasno učešće Jovane Cilić Radonjić „koja je po svemu sudeći osoba od poverenja Ane Brnabić, možda zbog sličnog obrazovanja na Internacionalnoj školi za biznis i nepoznavanja tradicije i načina funkcionisanja naših fakulteta.“
Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti smatra da je ova grupa formirana sa jednim ciljem, „da se uništi kvalitetno i na etičkim principima ustrojeno visoko školstvo u Srbiji“, te da kao poslednji udarac institucijama i demokratskom društvu treba da bude ukidanje slobodnih, kritički orijentisanih i autonomnih univerziteta.

Politička odmazda za kritički nastrojene univerzitetske profesore
Član Mreže akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) i istraživač na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, Srđan Prodanović, za Mašinu komentariše da je samim činom postavljanja Dejana Vuka Stankovića za ministra prosvete nova Vlada Srbije na izvestan način stavila do znanja da će kritički nastrojeni univerzitetski profesori i prosvetni radnici, kako kaže, biti meta političke odmazde.
„Sastav Radne grupe za izmene Zakona o visokom obrazovanju ovo samo dalje potvrđuje, budući da je čak sedam njenih članova, od ukupno deset, izrazilo podršku Aleksandru Vučiću 2023 godine.“
Pored toga, dodaje Prodanović, „fokus pomenute grupe na „racionalno i održivo finansiranje“ viskog obrazovanja koristi poznatu neoliberalnu retoriku kojom se najavljuje finansijsko disciplinovanje javnog sektora. Novi zakon stoga predstavlja ništa drugo do instrument pritiska i gušenja autonomije državnih univerziteta.“
Za Prodanovića je posebno zabrinjavajuća činjenica da je „još pre masovnih blokada fakulteta, Vlada Miloša Vučevića pokušala da bez javne rasprave zakonski omogući rad stranih univerzitete koji bi bez procesa akreditacije mogli da računaju da će iz budžeta Republike Srbije redovno primati novčana sredstva na konto sufinansiranja školarina domaćim studentima. Dugoročno gledano, ovaj finansijski pritisak na autonomiju univeziteta kao i pokušaj režima da kroz uvoz sebi stvori para-akademiju znači da je pred nama gašenje jednog od poslednjih institucionalnih uporišta slobodne misli.“
Jedini odgovor na to može biti istrajna solidarnost akademske zajednice, zaključuje Prodanović.
M.M. I.M.