Evropska unija je ovih dana sve manje ujedinjena. Poslednjih godina unutar bloka pojavile su se tenzije oko finansiranja rata u Ukrajini i pitanja prijema migranata. Poseban izvor sukoba je autokratski lider Mađarske i blizak saveznik predsednika Vučića, Viktor Orban, koji je više puta iskoristio pravo veta da blokira određene sankcije protiv Rusije i finansiranje rata u Ukrajini.
Kada je Francuska 2019. godine blokirala početak pregovora sa Albanijom i Severnom Makedonijom, Makron je to opravdao tvrdnjom da EU ne može da podnese nove aktere sa pravom veta. Naveo je da Unija često nije u stanju da donese teške odluke zbog principa jednoglasnosti u ključnim oblastima.
Povodom toga, neki lideri država EU najavili su predlog za proširenje po kojem bi nove članice mogle da pristupe Uniji bez punih glasačkih prava, uključujući i pravo veta. Ideja je da bi takav model mogao učiniti lidere poput mađarskog premijera Viktora Orbana spremnijim da podrže prijem novih članica, uključujući Ukrajinu, čijem se prijemu trenutno protivi.
Do sada je albanski premijer Edi Rama pristao na tu ideju, uz opasku da po tim pravilima ne bi „neki ludak sa Balkana“ mogao da nameće svoju volju drugim članovima – formulacijom koja implicira stereotipni i autoironijski prikaz regiona.
Vučićeva izjava nemačkim medijima dolazi u vreme nestabilnosti i građanskog bunta, u trenutku kada je Evropska komisija pojačala kritike režima, ali je zaobišla uvođenje konkretnih sankcija pojdinim predstavnicima vlasti.
Njegova izjava može se tumačiti kao još jedan pokušaj da ojača spoljnopolitička partnerstva, dok bi šira posledica prihvatanja ovakvog predloga mogla biti formalizacija statusa zemalja sa periferije EU kao članica drugog reda.
A.M.
