To znači da bar još nekoliko generacija devojaka i žena neće imati iste mogućnosti kao što imaju mladići i muškarci u ostvarivanju svog Ustavom zagarantovanog prava na rad, navodi se u saopštenju Udruženja „Žene na prekretnici“ povodom okruglog stola koji je održan juče, 8. maja.
Ostvarivanje prava na rad je jedno od najznačajnijih ljudskih prava, preduslov je za ostvarivanje ostalih prava navela je predstavnica kancelarije Poverenice za zaštitu ravnopravnosti Tatjana Prijić i dodala da više od trećine pristiglih pritužbi upućeno upravo povodom diskriminacije na tržištu rada i to prevashodno po osnovu roda i godina.
„Istraživanja pokazuju da su one grupe koje su izložene diskriminaciji na tržištu rada, izložene i drugim vrstama diskriminacije. Žene imaju niža primanja, teže dobijaju zaposlenje, teže napreduju, ranije se otpuštaju, penzije su im niže. Naša istraživanja pokazuju da su žene najviše diskriminisane po osnovu pola, godina, bračnog stanja ili zdravstvenog stanja, izgleda, nacionalne pripadnosti”, izjavila je Prijić i dodala da je veoma prisutna i višestruka diskriminacija.
Indeks rodne ravnopravnosti u Republici Srbiji iz 2021. godine – treći po redu – pokazuje da postoji napredak u smislu povećane participacije žena i muškaraca na tržištu rada, ali je zabrinjavajuće što se pri tome ne smanjuje rodni jaz već se on naprotiv povećava – od 14 procentih poena na 14.7 procentnih poena izmereno 2018. godine, o čemu govori istraživanje univerzitetske profesorke Marije Babović, navodi se u saopštenju.
„Izazovi žena 45+ na tržištu rada su jako veliki, ali one i dalje ostaju nevidljive za donosice odluka. Istraživanja pokazuju da karijera žena ne ide uzlaznom linijom kao kod muškaraca, što podrazumeva povećanje zarade, pozicije, položaja u društvu s godinama, već da su žene na kraju karijere gotovo na istom mestu kao na početku. Žene se već od 45. godine nalaze na silaznoj putanji svoje karijere”, rekla je Mima Perišić, predstavnica Udruženja „Žene na prekretnici“, prenose organizatorke.
Ovo ukazuje na nedovoljno prepoznavanje i uvažavanje potreba i problema sa kojima se susreću starije žene u ostvarivanju svog prava na rad. Uz podatak da je tek svaka deseta žena starija od 50 godina uključena, i to mahom u nefinansijske mere zapošljavanja, i po rečima savetnica Nacionalne službe zapošljavanja uskoro će na birou zapošljavanja ostati samo stariji radnici, pokazalo je istraživanje „Mere aktivne politike zapošljavanja iz ugla žena 45+“, profesorke Jelene Žarković u kojem su učestvovale žene 45+, koje su bile ili su i dalje na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje u Beogradu, Čačku, Aleksandrovcu i Kragujevcu, i savetnice za zapošljavanje u ovim filijalama NSZ, navodi se.
Organizatorke u saopštenju podsećaju da su neke od preporuka za unapređenje položaja žena na tržištu rada a posebno žena starijih od 45 godina povećanje novčanih sredstva koja se izdvajaju za aktivne mere zapošljavanja (one su danas na nivou manjem od 0,1 procenat BDP što je najmanje izdvajanje u regionu i Evropi), povećanje učešća žena u finansijskim merama aktivne politike zapošljavanja, unapređenje sistema kurseva koji su u ponudi NSZ, kao i niži porezi i doprinosi za niže zarade, ali i uvođenje socijalnih penzija takođe bi doprineli poboljšanju položaja žena iz ove kategorije.
„Žene često nisu u mogućnosti da ostvare penziju jer su često radile neprijavljene, njima nisu uplaćivani doprinosi, često su one ostajale u domaćinstvima, pa su penziju ostvarivale preko supruga. Socijalna penzija je nešto što bi one žene koje nemaju obaveznih 15 godina radnog staža, stekle godinama života što bi doprinelo poboljšanju kvaliteta njihovih života”, pojasnio je docent na Pravnom fakultetu, Filip Bojić i dodao da ćemo o ovome morati da razmišljamo jer će ostvarivanje penzije biti problem za sve građane, a posebno žene.
Na individualnom nivou, veća zaposlenost žena nije samo važna za ostvarivanje materijalne sigurnosti, već pruža i kvalitetniji život usled psiholoških prednosti kao što je osećaj pripadanja, identiteta, autonomije, samopoštovanja i posedovanja socijalnog statusa, a zapošljavanje žena vodi ka ekonomskom napretku celog društva. Da bi se poboljšao položaj žena starijih od 45 godina na tržištu rada Udruženje „Žene na prekretnici“ će inicirati uvođenje izmena i dopuna Akcionog plana zapošljavanja za period 2024-2026. godine za sprovođenje Strategije zapošljavanja za period 2021. do 2026. godine, kako bi one bile prepoznate kao teže zapošljiva kategorija i time dobile efikasniji pristup merama zapošljavanja, zaključuju organizatorke.
I.P.