Protest radnica Apoteka Beograd u Beogradu

Sutra Mašinina tribina „Strani radnici na domaćem, domaći na stranom terenu: slučaj Srbija“

Portal Mašina organizuje tribinu 15. maja u Beogradu o položaju stranih radnika u Srbiji i domaćih radnika koji rade u kompanijama subvencionisanih investitora – u građevinarstvu, tekstilnoj industriji, ugostiteljstvu i ostalim oblastima. Razgovor počinje u 12 časova u prostoru Miljenko Dereta, Dobračina 55.

Portal Mašina organizuje tribinu 15. maja u Beogradu o položaju stranih radnika u Srbiji i domaćih radnika koji rade u kompanijama subvencionisanih investitora – u građevinarstvu, tekstilnoj industriji, ugostiteljstvu i ostalim oblastima. Razgovor počinje u 12 časova u prostoru Miljenko Dereta, Dobračina 55.

Izvršni odbor Nezavisnog sindikata Fakulteta umetnosti u Nišu: Osuđujemo drastično kršenje radnih prava zaposlenih na niškom Filozofskom

Izvršni odbor Nezavisnog sindikata Fakulteta umetnosti u Nišu izražava protest protiv, kako ističu, pokušaja cepanja Filozofskog fakulteta u Nišu, koji je u svakom svom koraku, dodaju, potpuno nezakonit. Sa Filozofskog fakulteta uputili su poziv Nastavno-naučnim većima svih fakulteta Univerziteta u Nišu da se izjasne u pogledu najnovijih dešavanja na ovom fakultetu.

Izvršni odbor Nezavisnog sindikata Fakulteta umetnosti u Nišu izražava protest protiv, kako ističu, pokušaja cepanja Filozofskog fakulteta u Nišu, koji je u svakom svom koraku, dodaju, potpuno nezakonit. Sa Filozofskog fakulteta uputili su poziv Nastavno-naučnim većima svih fakulteta Univerziteta u Nišu da se izjasne u pogledu najnovijih dešavanja na ovom fakultetu.

Protest Društvenog fronta

Radna prava u Srbiji u 2025. godini

Novo izdanje Izveštaja o stanju radnih prava u Republici Srbiji za 2025. godinu, koji priprema Fondacija Centar za demokratiju, analizira ključna ekonomska, institucionalna i zakonodavna kretanja koja utiču na položaj zaposlenih i funkcionisanje tržišta rada. Pored toga, izveštaj se osvrće na strukturne slabosti sistema zaštite radnih prava, izražene tokom protesta u Srbiji.

Novo izdanje Izveštaja o stanju radnih prava u Republici Srbiji za 2025. godinu, koji priprema Fondacija Centar za demokratiju, analizira ključna ekonomska, institucionalna i zakonodavna kretanja koja utiču na položaj zaposlenih i funkcionisanje tržišta rada. Pored toga, izveštaj se osvrće na strukturne slabosti sistema zaštite radnih prava, izražene tokom protesta u Srbiji.

krojačice u fabrici tekstilne industrije

Iza etikete „održivo“: Međunarodni forum u Beogradu otvara pitanje radničkih prava u modi

Beograd će od 24. do 27. marta biti domaćin međunarodnog foruma „Savez za pravednu modu“, koji okuplja radnice i radnike iz tekstilne industrije, sindikalne predstavnike i mlade aktiviste iz više zemalja. Događaj organizuju Centar za politike emancipacije i mreža Clean Clothes Campaign, sa ciljem da otvore prostor za razgovor o radnim pravima u globalnoj proizvodnji odeće.

Beograd će od 24. do 27. marta biti domaćin međunarodnog foruma „Savez za pravednu modu“, koji okuplja radnice i radnike iz tekstilne industrije, sindikalne predstavnike i mlade aktiviste iz više zemalja. Događaj organizuju Centar za politike emancipacije i mreža Clean Clothes Campaign, sa ciljem da otvore prostor za razgovor o radnim pravima u globalnoj proizvodnji odeće.

Radni dan od 12 sati i novi talas udara na radnička prava u Argentini

Argentina je na pragu usvajanja sveobuhvatnog zakona o radu koji briše radnička prava, uključujući i produženje radnog dana sa osam na dvanaest sati. Prošle nedelje radnici su odgovorili generalnim štrajkom, za koji sindikati tvrde da je obustavio čak 90 odsto proizvodnje i ukupnih privrednih aktivnosti u zemlji. U zemlji u kojoj 40 odsto ljudi radi bez ugovora i formalne zaštite, sindikati upozoravaju da će ovaj novi udar na radnička prava samo dodatno produbiti nesigurnost radnika.

Argentina je na pragu usvajanja sveobuhvatnog zakona o radu koji briše radnička prava, uključujući i produženje radnog dana sa osam na dvanaest sati. Prošle nedelje radnici su odgovorili generalnim štrajkom, za koji sindikati tvrde da je obustavio čak 90 odsto proizvodnje i ukupnih privrednih aktivnosti u zemlji. U zemlji u kojoj 40 odsto ljudi radi bez ugovora i formalne zaštite, sindikati upozoravaju da će ovaj novi udar na radnička prava samo dodatno produbiti nesigurnost radnika.

akcija ispred zgrade u kojoj su smešteni radnici iz Vijetnama

Ministarstvo odgovorilo ASNS-u u vezi sa stranim radnicima: U toku je „analiza“ Zakona

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja odgovorilo je na zahteve Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) u vezi sa izmenama zakona i hitnom zaštitom prava stranih radnika. U prethodnim mesecima, izveštaj za izveštajem pokazuje da se strani radnici suočavaju sa nehumanim uslovima rada. Kakva je reakcija države koja istovremeno demonizuje i favorizuje zapošljavanje stranih radnika kao jeftine radne snage?

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja odgovorilo je na zahteve Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS) u vezi sa izmenama zakona i hitnom zaštitom prava stranih radnika. U prethodnim mesecima, izveštaj za izveštajem pokazuje da se strani radnici suočavaju sa nehumanim uslovima rada. Kakva je reakcija države koja istovremeno demonizuje i favorizuje zapošljavanje stranih radnika kao jeftine radne snage?

žena pred rafovima u prodavnici

U ime „slobode preduzetništva” u Crnoj Gori ukinuta neradna nedelja

Ustavni sud Crne Gore je zvanično ukinuo odluku kojom je 2019. godine uvedena neradna nedelja u trgovinskim objektima. U obrazloženju odluke navodi se da je ovaj potez opravdan tvrdnjom da je zakon „kršio slobodu preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom”. Umesto da se ispravi nejednaka primena zakona, ovom odlukom je u potpunosti izbrisana jedna od retkih institucionalnih pobeda radničkih borbi u trgovinskom sektoru.

Ustavni sud Crne Gore je zvanično ukinuo odluku kojom je 2019. godine uvedena neradna nedelja u trgovinskim objektima. U obrazloženju odluke navodi se da je ovaj potez opravdan tvrdnjom da je zakon „kršio slobodu preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom”. Umesto da se ispravi nejednaka primena zakona, ovom odlukom je u potpunosti izbrisana jedna od retkih institucionalnih pobeda radničkih borbi u trgovinskom sektoru.

Evropski parlament

Evropski parlament usvojio mere o algoritamskom upravljanju radnicima

Evropski parlament usvojio je niz mera koje bi regulisale upotrebu algoritamskog upravljanja nad 200 miliona radnika u EU. Poslanici su istakli da, iako algoritamsko upravljanje može doprineti „optimizaciji rada“, upravljanje mora zadržati ljudski nadzor, štititi prava radnika i zaštitu ličnih podataka. Evropska konfederacija sindikata (EKS) podržala je ove mere i pozvala Evropsku komisiju da usvoji dodatno zakonodavstvo kojim bi se uvele obavezujuće norme za veštačku inteligenciju na radu.

Evropski parlament usvojio je niz mera koje bi regulisale upotrebu algoritamskog upravljanja nad 200 miliona radnika u EU. Poslanici su istakli da, iako algoritamsko upravljanje može doprineti „optimizaciji rada“, upravljanje mora zadržati ljudski nadzor, štititi prava radnika i zaštitu ličnih podataka. Evropska konfederacija sindikata (EKS) podržala je ove mere i pozvala Evropsku komisiju da usvoji dodatno zakonodavstvo kojim bi se uvele obavezujuće norme za veštačku inteligenciju na radu.

Generalni štrajk u Portugalu protiv predložene izmene radnog zakonodavstva

Više od tri miliona ljudi, odnosno polovina zaposlenih u zemlji, učestvovalo je u prvom generalnom štrajku u Portugalu posle dvanaest godina, čime su zaustavljeni vozovi, bolnice, škole, prodavnice i većina avionskog saobraćaja. Vlada pokušava da usvoji izmene radnog zakonodavstva koje bi olakšale otpuštanje radnika, narušile pravo na sindikalno organizovanje i još mnogo toga. „Nadam se da je ovo tek početak odlučnije radničke borbe ovde u Portugalu“, rekla je za nas Rita Silva, koja je prisustvovala protestu u Lisabonu.

Više od tri miliona ljudi, odnosno polovina zaposlenih u zemlji, učestvovalo je u prvom generalnom štrajku u Portugalu posle dvanaest godina, čime su zaustavljeni vozovi, bolnice, škole, prodavnice i većina avionskog saobraćaja. Vlada pokušava da usvoji izmene radnog zakonodavstva koje bi olakšale otpuštanje radnika, narušile pravo na sindikalno organizovanje i još mnogo toga. „Nadam se da je ovo tek početak odlučnije radničke borbe ovde u Portugalu“, rekla je za nas Rita Silva, koja je prisustvovala protestu u Lisabonu.

luna park

Hiljadu nastavnika jezika bez plata u onlajn platformi Learnship

Lernšip (Learnship), nemačka kompanija za korporativnu obuku jezika sa sedištem u Kelnu, odbija da isplati plate za oktobar i novembar u iznosu od preko 500.000 evra za oko 1000 nastavnika. Štaviše, zaposleni navode da kompanija ne komunicira sa predavačima o situaciji, te je čak ugasila sve kanale komunikacije. Ovakvo flagrantno kršenje radnih prava motivisalo je zaposlene da se organizuju, a neki su se već obratili sindikatima i učlanili u njih.

Lernšip (Learnship), nemačka kompanija za korporativnu obuku jezika sa sedištem u Kelnu, odbija da isplati plate za oktobar i novembar u iznosu od preko 500.000 evra za oko 1000 nastavnika. Štaviše, zaposleni navode da kompanija ne komunicira sa predavačima o situaciji, te je čak ugasila sve kanale komunikacije. Ovakvo flagrantno kršenje radnih prava motivisalo je zaposlene da se organizuju, a neki su se već obratili sindikatima i učlanili u njih.

radnice Jure

Radna prava LGBT+ osoba: Između zakona i prakse

Uprkos zakonima i Ustavu Republike Srbije koji štite sve građanke i građane od diskriminacije i garantuju im jednaka radna prava, pripadnice i pripadnici LGBT+ zajednice u Srbije nalaze se u znatno nepovoljnijem položaju. Već od samog razgovora za posao, pa sve do otkaza, osobe koje pripadaju LGBT+ zajednici suočavaju se sa psihičkim i fizičkim nasiljem, mobingom, predrasudama i strahom. Sagovornici Mašine govore o najčešćim oblicima diskriminacije, primerima iz prakse i merama koje radnice i radnici treba da preduzmu u slučaju da su im prava povređena.

Uprkos zakonima i Ustavu Republike Srbije koji štite sve građanke i građane od diskriminacije i garantuju im jednaka radna prava, pripadnice i pripadnici LGBT+ zajednice u Srbije nalaze se u znatno nepovoljnijem položaju. Već od samog razgovora za posao, pa sve do otkaza, osobe koje pripadaju LGBT+ zajednici suočavaju se sa psihičkim i fizičkim nasiljem, mobingom, predrasudama i strahom. Sagovornici Mašine govore o najčešćim oblicima diskriminacije, primerima iz prakse i merama koje radnice i radnici treba da preduzmu u slučaju da su im prava povređena.

Luka Mesec

Luka Mesec, slovenački ministar rada o novom Zakonu o uređenju rada

Novi Zakona o uređenju tržišta rada u Sloveniji donosi brojne pogodnosti za nezaposlene i starije radnike, poput mere „80/90/100“ koja će pružiti mogućnost skraćivanja radnog vremena i postepen ulazak u penziju starijim radnicima. O svemu što ovaj zakon donosi i sledećim koracima razgovarali smo su Lukom Mesecom, potpredsednikom Vlade Slovenije i ministrom rada.

Novi Zakona o uređenju tržišta rada u Sloveniji donosi brojne pogodnosti za nezaposlene i starije radnike, poput mere „80/90/100“ koja će pružiti mogućnost skraćivanja radnog vremena i postepen ulazak u penziju starijim radnicima. O svemu što ovaj zakon donosi i sledećim koracima razgovarali smo su Lukom Mesecom, potpredsednikom Vlade Slovenije i ministrom rada.

Štrajk u fabrici Falk Ist u Knjaževcu

Direktna demokratija na radnom mestu preduslov za sistemske promene

Centar za politike emancipacije (CPE) poziva sindikate, radničke organizacije, civilno društvo i sve progresivne ljude da direktnu demokratiju na radnom mestu postave kao ključno pitanje. Smatraju da je samoorganizovanje, prisutno na fakultetima, u zborovima i lokalnim zajednicama, neophodno razviti i u svakodnevici fabrike, kancelarije, magacina ili prodavnice.

Centar za politike emancipacije (CPE) poziva sindikate, radničke organizacije, civilno društvo i sve progresivne ljude da direktnu demokratiju na radnom mestu postave kao ključno pitanje. Smatraju da je samoorganizovanje, prisutno na fakultetima, u zborovima i lokalnim zajednicama, neophodno razviti i u svakodnevici fabrike, kancelarije, magacina ili prodavnice.

„Dostojanstvo čoveka ne sme da zavisi od pasoša“: Sloga o radnicima iz Gane

Udruženi sindikati Srbije Sloga ocenjuju da najave o dovođenju više desetina hiljada stranih radnika iz Gane, iako još uvek zvanično nepotvrđene i najverovatnije brojčano preuveličane, ukazuju na dublje društvene probleme. Reakcije koje se tim povodom pojavljuju u javnosti, naročito na društvenim mrežama, pokazuju da su predrasude prema strancima i dalje prisutne i da se izostanak ozbiljne radne politike prikriva širenjem straha i podela.

Udruženi sindikati Srbije Sloga ocenjuju da najave o dovođenju više desetina hiljada stranih radnika iz Gane, iako još uvek zvanično nepotvrđene i najverovatnije brojčano preuveličane, ukazuju na dublje društvene probleme. Reakcije koje se tim povodom pojavljuju u javnosti, naročito na društvenim mrežama, pokazuju da su predrasude prema strancima i dalje prisutne i da se izostanak ozbiljne radne politike prikriva širenjem straha i podela.

Logo Društvenog fronta; Foto: Mašina.

Protestni skup Društvenog fronta u nedelju: „Radniče, i ti imaš zeleno svetlo!“

Društveni front organizuje protestni skup 13. jula od 15 časova na Terazijama, zbog sve veće represije nad radnicama i radnicima u Srbiji, kao i radi građenja platforme za povezivanje radnika iz različitih sektora.

Društveni front organizuje protestni skup 13. jula od 15 časova na Terazijama, zbog sve veće represije nad radnicama i radnicima u Srbiji, kao i radi građenja platforme za povezivanje radnika iz različitih sektora.

250 miliona radnika i poljoprivrednika u štrajku u Indiji

Više od 250 miliona radnika i poljoprivrednika širom Indije stupilo je u štrajk 9. jula, paralisavši ključne sektore privrede. Sindikati ističu da će ovakvih štrajkova u budućnosti biti još, i to intenzivnijih, ukoliko vlada ne promeni svoj pravac i ne donese zakone koji zaista idu u korist radničkoj klasi Indije.

Više od 250 miliona radnika i poljoprivrednika širom Indije stupilo je u štrajk 9. jula, paralisavši ključne sektore privrede. Sindikati ističu da će ovakvih štrajkova u budućnosti biti još, i to intenzivnijih, ukoliko vlada ne promeni svoj pravac i ne donese zakone koji zaista idu u korist radničkoj klasi Indije.

kablovi za auto industriju

Srpska vlast dovela investitore, a radnici ostali bez posla: Leoni zatvara fabriku u Malošištu

Zatvaranje fabrike Leoni u Malošištu nije samo ogroman ekonomski udarac za hiljade radnika i njihove porodice, već i signal da postojeći model razvoja u Srbiji nije održiv. Za to je potrebna dubinska reforma industrijske politike, zaštita radničkih prava i izgradnja ekonomije koja ne zavisi isključivo od stranih kompanija, već gradi sopstvene kapacitete i dugoročnu otpornost.

Zatvaranje fabrike Leoni u Malošištu nije samo ogroman ekonomski udarac za hiljade radnika i njihove porodice, već i signal da postojeći model razvoja u Srbiji nije održiv. Za to je potrebna dubinska reforma industrijske politike, zaštita radničkih prava i izgradnja ekonomije koja ne zavisi isključivo od stranih kompanija, već gradi sopstvene kapacitete i dugoročnu otpornost.

radnice Jure

Zloupotreba bolovanja – ili posledica uslova rada?

Povodom ponovne aktuelizacije teme „zloupotrebe bolovanja“ u medijima, ROZA – Udruženje za radna prava žena, postavlja pitanje zašto radnice i radnici uopšte koriste bolovanje i zašto ono često nije stvar izbora, već nužnost i potreba.

Povodom ponovne aktuelizacije teme „zloupotrebe bolovanja“ u medijima, ROZA – Udruženje za radna prava žena, postavlja pitanje zašto radnice i radnici uopšte koriste bolovanje i zašto ono često nije stvar izbora, već nužnost i potreba.

Otpor(nost) prema stresu i nasilju: na ulici i radnom mestu

Solidarno stajanje svakog dana u 11:52 nam pokazuje da nismo sami. Svakodnevna otpornost na stres kao i nepristajanje na nepravdu, u privatnoj sferi ili na radnom mestu, bilo da se radi o fabrici Jura, kreativnoj industriji ili u nevladinom sektoru, naša je snaga.

Solidarno stajanje svakog dana u 11:52 nam pokazuje da nismo sami. Svakodnevna otpornost na stres kao i nepristajanje na nepravdu, u privatnoj sferi ili na radnom mestu, bilo da se radi o fabrici Jura, kreativnoj industriji ili u nevladinom sektoru, naša je snaga.

Čistačica riba stepenice u stambenoj zgradi

Wanna-be radna prava

Obrušavanje nadstrešnice u Novom Sadu opravdano zauzima većinu javnog prostora u diskusijama na medijima, društvenim mrežama, na ulici, među komšijama i porodicom. Ipak, jedna tema, samo naizgled jednostavna, pojavila se u seriji objava na nekoliko Instagram profila.

Obrušavanje nadstrešnice u Novom Sadu opravdano zauzima većinu javnog prostora u diskusijama na medijima, društvenim mrežama, na ulici, među komšijama i porodicom. Ipak, jedna tema, samo naizgled jednostavna, pojavila se u seriji objava na nekoliko Instagram profila.

mladi za planetu

„Pravo na rad i kad si mlad“: kampanja o radnim pravima mladih

Šta bi mladi ljudi voleli da su znali pre svog prvog posla, koliko radnih prava znaju da nabroje i kakav je njihov položaj na tržištu rada? Na ova pitanja odgovara kampanja „Pravo na rad i kad si mlad“ i govori o radnim pravima iz ugla mladih – za mlade.

Šta bi mladi ljudi voleli da su znali pre svog prvog posla, koliko radnih prava znaju da nabroje i kakav je njihov položaj na tržištu rada? Na ova pitanja odgovara kampanja „Pravo na rad i kad si mlad“ i govori o radnim pravima iz ugla mladih – za mlade.

fabrika Geoks

Sindikati protiv provere bolovanja na zahtev stranih investitora: „Pravo na bolovanje je osnovno pravo svakog radnika“

Nakon što je u medijima objavljena vest da je Ministarstvo zdravlja pokrenulo postupak da se „hitno“ organizuju vanredni stručni nadzori i utvrdi koji lekari, češće od drugih, propisuju bolovanja radnicima u fabrikama Leoni, Cumtobel i Imi, reagovali su sindikati.

Nakon što je u medijima objavljena vest da je Ministarstvo zdravlja pokrenulo postupak da se „hitno“ organizuju vanredni stručni nadzori i utvrdi koji lekari, češće od drugih, propisuju bolovanja radnicima u fabrikama Leoni, Cumtobel i Imi, reagovali su sindikati.

Žene na prekretnici, okrugli sto

Za zatvaranje rodnog jaza na tržištu rada potrebno je još 58 godina

Ukoliko se ne napravi neka značajna promena, biće potrebno još 58 godina da se ostvari puna rodna ravnopravnost u domenu rada i zatvori rodni jaz na tržištu rada, koji danas iznosi 14.7 procentnih poena u korist muškaraca, saopšteno je na okruglom stolu „Šest decenija do rodne ravnopravnosti” u organizaciji Udruženja „Žene na prekretnici“.

Ukoliko se ne napravi neka značajna promena, biće potrebno još 58 godina da se ostvari puna rodna ravnopravnost u domenu rada i zatvori rodni jaz na tržištu rada, koji danas iznosi 14.7 procentnih poena u korist muškaraca, saopšteno je na okruglom stolu „Šest decenija do rodne ravnopravnosti” u organizaciji Udruženja „Žene na prekretnici“.