Evropski parlament usvojio mere o algoritamskom upravljanju radnicima

Evropski parlament usvojio je niz mera koje bi regulisale upotrebu algoritamskog upravljanja nad 200 miliona radnika u EU. Poslanici su istakli da, iako algoritamsko upravljanje može doprineti „optimizaciji rada“, upravljanje mora zadržati ljudski nadzor, štititi prava radnika i zaštitu ličnih podataka. Evropska konfederacija sindikata (EKS) podržala je ove mere i pozvala Evropsku komisiju da usvoji dodatno zakonodavstvo kojim bi se uvele obavezujuće norme za veštačku inteligenciju na radu.

Evropski parlament

„Evropski pravni okvir mora da obezbedi da veštačka inteligencija donosi koristi svima, uz transparentnost, odgovornost i prava radnika u samom središtu, naročito kako bi se sprečile diskriminacija i pristrasnosti, i prekomerni nadzor i biometrija“, rekla je zamenica generalnog sekretara EKS-a Izabela Šuman.

Predložene mere usvojene su 17. decembra i fokusiraju se na tri elementa algoritamskog upravljanja, koje se odnosi na softver i sisteme koji automatizuju zadatke poput dodeljivanja posla i praćenja učinka, čime se kontrola sa ljudskih nadređenih prenosi na računarske sisteme.

Prvo pravilo koje je preporučio Evropski parlament jeste da zapošljavanje i upravljanje radnicima ne smeju da se zasnivaju isključivo na algoritmima, već da budu komplementarni i dopunski ljudskom nadzoru. Odluke o zasnivanju ili prestanku radnog odnosa, produženju ili neproduženju ugovora, promenama u zaradama ili disciplinskim merama uvek treba da donosi čovek i da budu predmet ljudske revizije, odlučili su poslanici.

Druga predložena regulativa odnosi se na transparentnost i pravo na informisanje. Evropski parlament preporučio je da radnici budu u potpunosti informisani o tome kako algoritmi utiču na uslove rada, kada se koriste za donošenje odluka, koje vrste podataka prikupljaju ili obrađuju i kako je obezbeđen ljudski nadzor. Dodali su i da upotreba algoritamskog upravljanja mora poštovati dobrobit radnika i ne sme ugrožavati njihovu bezbednost niti fizičko ili mentalno zdravlje.

Završno predloženo pravilo uključuje zabranu obrade podataka koji se odnose na emocionalna, psihološka ili neurološka stanja zaposlenih, njihove privatne komunikacije, geolokaciju van radnog vremena, korišćenje njihovih podataka dok nisu na dužnosti, kao i obradu podataka koji se tiču slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja.

Iako je Evropska konfederacija sindikata podržala ove mere, naglasila je da one nisu dovoljne. Pozvali su EU da usvoji posebnu direktivu o veštačkoj inteligenciji i algoritamskim sistemima na radnom mestu koja bi obuhvatila:

  • Ljudsko komandovanje, uključujući pravo radnika da osporavaju i poništavaju automatizovane odluke;
  • Transparentnost i objašnjivost, uključujući jasne informacije o upotrebi, logici i uticajima sistema veštačke inteligencije, kao i pristup radničkih predstavnika relevantnim podacima;
  • Jača kolektivna prava, uz obavezno uključivanje sindikata i sprovođenje prava na informisanje, konsultacije, učešće i obuku;
  • Zabranu nametljivih praksi, kao što je obrada ličnih ili psiholoških podataka koji nisu vezani za posao;
  • Zaštitu zdravlja i bezbednosti na radu, uz obavezne procene rizika i odgovornost za štetu koju prouzrokuju sistemi veštačke inteligencije;
  • Mere za sprečavanje koncentracije tržišta, uključujući primenu pravila konkurencije i podršku evropskom tehnološkom suverenitetu.

Evropska komisija sada ima rok od tri meseca da odgovori na predložena pravila Evropskog parlamenta i njegov zahtev za izradu konkretnog predloga.

A.M.

Prethodni članak

Članovi Drame Narodnog pozorišta traže podršku SANU – zahtevaju smenu ministra kulture, Uprave Narodnog pozorišta i Upravnog odbora

Javni red i mir, ali na mrežama: Pašalić izradio Nacrt izmena i dopuna Zakona, uvršteni i prekršaji na društvenim mrežama

Sledeći članak