Zajedničkom borbom zasađeno 130 borova na Milićevom brdu

Kako bi ozelenili grad i revitalizovali šumu na Milićevom brdu koja je stradala usled teškog snega, zasađeno je 130 borova uz veliki entuzijazam ljudi koji su se odazvali. Nemanja Jovanović iz udruženja Ekomorf kaže da je akcija prošla uz manje incidente i neprijatnosti vlasnika parcela, ali da ih to nije omelo u sadnji borova.

Mlićevo brdo, kao jedna od poslednjih zelenih oaza grada, na potezu između Višnjice, Lešća, Slanaca i Velikog sela, na meti je nelegalne gradnje i uništavanja poslednjih godina, o kojem je Mašina već pisala. Ceo brdski masiv od ukupno sedam brda, čija je centralna tačka Milićevo brdo, od izuzetnog je ekološkog, arheološkog, i značaja za biodiverzitet, a stanište je i strogo zaštićenim vrstama ptica.

„Prelepa slika dece koja sade, i kojima se stvaraju najlepša sećanja, i krči put ka potencijalno nekoj lepšoj budućnosti. Zasadili smo 130 borova, i jednim delom revitalizovali manji deo šumskog pojasa, stradalog usled teškog snega. Ne može se u jednoj rečenici objasniti količina zahvalnosti koju imam za sve ove ljude! Ali nažalost, ni ovakav događaj nije mogao da prođe bez incidenta“, kaže Jovanović.

Sadnja borova na Milićevom brdu; foto: Nemanja Jovanović

Na kvadovima se pojavilo par vlasnika parcela, znajući za sadnju, kada su ih presreli uz pitanje šta rade na, kako kaže Jovanović, „njihovom“ brdu, sprečili su ih da pređu preko njihove livade, usled čega je izbilo guranje i neprijatnost.

„Agresija i bes, naravno nisu bez razloga, i sa mirnom savešću, već je povod učešće u divljoj gradnji kojom uništavaju Milićevo brdo. Naglašavam da nismo ni planirali da sadimo ni na čijem privatnom posedu, već isključivo u državnoj šumi, ali to nije sprečilo nasilne vlasnike da celo popodne defiliju pored grupe koja je sadila, i da na taj način pokušaju da zastraše“, dodaje on.

Jovanović za Mašinu kaže da je ovo samo jedan čin kojim će pokazati da ujedinjeni mogu mnogo.

„Da možemo i moramo da radimo u ime zajedničkog dobrog, da je imperativ sačuvati svaki metar zelenih površina u našem gradu, koji ionako svake godine nestaje, kako zbog izdavanja dozvola od strane grada različitim investitorima, tako i zbog sramotne nelegalne gradnje u 21. veku“, ističe Jovanović.

A.Đ.

Prethodni članak

Šta donosi novi Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima

Mađarska duboko podeljena, ali građani veruju u promene pred izbore, smatra aktivistkinja Stefanija Kaprončaj

Sledeći članak