Bogati su sve bogatiji, siromašni sve siromašniji

skupa sportska kola
Lamborghini – Aventador; jedan od najskupljih automobila na svetu

Prema Oksfamovom (Oxfam) izveštaju o nejednakostima za 2019. godinu, nešto više od dve hiljade milijardera bilo je bogatije od 4,9 milijardi ljudi, dok je najbogatijih 1% posedovalo duplo više bogatstva od 6,9 milijardi ljudi na planeti.

„Ekonomske nejednakosti su van kontrole“, prva je rečenica najnovijeg izveštaja Oksfama o globalnim nejednakostima pred ovogodišnji Svetski ekonomski forum u Davosu. Ova organizacija navodi podatke da 22 najbogatija muškarca na svetu poseduje bogatstvo koliko i sve žene u Africi, a da bi podizanje poreza za svega 0,5% za 1% najbogatijih stanovnika planete obezbedilo 117 miliona novih poslova u obrazovanju, zdravstvu i nezi starijih.

Procenjuje se da je trećina milijardera bogatstvo steklo nasleđivanjem, čime se stvara „nova aristokratska klasa koja može potkopati demokratiju“. Jedan od najznačajnijih uzroka ovolikog bogatstva je izbegavanje plaćanja poreza od strane korporacija i najbogatijih pojedinaca. Svega 4% svetskog poreza dolazi od najbogatijih, a procene su da najbogatiji izbegavaju oko 30% svojih poreskih obaveza. Posebno kritikuju nepravedne poreske sisteme širom sveta, zato što države mahom prikupljaju novac pomoću PDV-a, dok se porezi koji pogađaju korporacije i najbogatije pojedince smanjuju.

Da sa globalnim ekonomskim sistemom nešto nije u redu svedoče podaci i da skoro polovina svetskog stanovništva živi sa manje od 5,5 dolara dnevno, dok je na vrhu globalne ekonomije „mala elita koja je nezamislivo bogata“ i čije bogatstvo stalno raste. Oko 735 miliona ljudi živi u ekstremnom siromaštvu, odnosno sa manje od 1,9 dolara dnevno, a na dnu ekonomije se uglavnom nalaze žene i devojčice, besplatno angažovane na poslovima nege. Kao veliki problem adresiran je besplatan rad žena i devojčica. One, širom sveta, dnevno potroše 12,5 milijardi sati radeći besplatno na poslovima nege.

Foto: John McColgan / Wikimedia Commons

U izveštaju se ukazuje i na društvene posledice ekološke krize. Oko 60 hiljada smrtnih slučajeva godišnje povezano je sa klimatskim nepogodama, a procene su da će između 2030. i 2050. oko 250 hiljada ljudi izgubiti živote usled klimatskih katastrofa. Najbogatiji mogu sebi da priušte skloništa, dok to nije slučaj sa siromašnima, ističe se u izveštaju.

Oksfam posebno ističe težak položaj radnika i radnica zaposlenih u sektoru nege. Širom sveta se nastavlja sa neoliberalnom politikom privatizacija javnog sektora i najviše je pogođeno zdravstvo. Da Srbija nije jedina zemlja kojoj nedostaje medicinskog osoblja, svedoči podatak da svega polovina svetskih država ima dovoljno medicinskog osoblja za kvalitetnu zdravstvenu negu.

Navodi se i da su najznačajniji eksponetni politike ekonomske nejednaskoti Donald Tramp i Žair Bolsonaro, koji uz negiranje postojanje klimatskih promena šire rasizam, seksizam i mržnju prema manjima.

Kao reakcija na ekstremne nejednakosti, prošle godina protestovalo se širom sveta. Poslednji podaci o globalnim ekonomskim nejednakostima samo pokazuju koliko je opravdan bes ljudi širom planete – od Čilea, preko Indije, Haitija do evropskih i američkih aktivističkih grupa.

L.P.

Prethodni članak

Tribina portala Mašina: Novi oblici radničkog organizovanja

Počinjem iz Meka: o mladima, bednim perspektivama i klasnim politikama

Sledeći članak