Požari, deregulacija i strani kapital u Patagoniji

Više od 15.000 hektara šuma izgorelo je na jugu Argentine u požarima za koje lokalni zvaničnici navode da su namerno izazvani. Požari su izbili nakon što je desničarska vlada Havijera Mileija drastično smanjila budžete za zaštitu šuma i životne sredine, kao i usvojila niz zakonskih promena koje olakšavaju kupovinu zemljišta strancima i privatizaciju resursa u i oko nacionalnih parkova Patagonije.

Patagonija

U delovima Patagonije u nedelju je počela da pada kiša, što je donelo određeno olakšanje stanovnicima koji se bore sa vatrenom stihijom, iako situacija i dalje ostaje kritična. Tokom prethodne godine, Milei je smanjio sredstva za zaštitu šuma za 80 odsto, ostavljajući građane nespremnim da se nose sa razmerama razaranja.

Prošle nedelje, guverner provincije Čubut Ignacio Tores najavio je nagradu od 50 miliona pezosa (oko 30.000 evra) za svakoga ko pruži informacije o tome ko je izazvao požare. „Nitkovi koji su započeli požar završiće u zatvoru“, rekao je Tores.

Milei je nedavno izmenio zakone o vlasništvu nad zemljištem u Argentini, čime je strancima i stranim kompanijama olakšana kupovina zemlje. U decembru 2025. godine potpisao je Uredbu 1099/2025, kojom su ukinuti delovi Zakona o zaštiti od požara koji su zabranjivali promenu namene zemljišta ili njegovu prodaju i do 60 godina nakon požara, sa ciljem da se obeshrabri izazivanje požara.

Predsednik Argentine je takođe ukinuo zakon koji je ograničavao strano vlasništvo na 15 odsto, iako je nacionalni prosek trenutno oko 5 odsto. Ova izmena je trenutno predmet osporavanja pred Vrhovnim sudom.

Istraživači sa Univerziteta u Buenos Ajresu napravili su interaktivnu mapu koja prikazuje nivo stranog vlasništva nad zemljištem u Argentini. Mapa pokazuje da strano vlasništvo obuhvata više od 15 miliona hektara, što je približno veličina Engleske.

U strateški važnim regionima koji sadrže rezerve sveže vode i mineralne resurse, udeo stranog vlasništva prelazi 50 odsto.

Patagonija se sve više otvara stranim investitorima za rudarstvo, agrobiznis, nekretnine, hidroenergetske projekte i druge ekstraktivne aktivnosti. Lokalne zajednice, naročito autohtone grupe, koje se decenijama protive ovim projektima, i dalje se suočavaju sa kriminalizacijom i represijom.

A.M.

Prethodni članak

Stotine ljudi povređeno na zaleđenim ulicama, advokati kažu da građani mogu da traže naknadu

Vodostaji Ibra i Južne Morave iznad granice redovne odbrane od poplava, ali još nema opasnosti

Sledeći članak