„Histerija” oko dolaska misije Evropskog parlamenta – cilj da se diskredituju zaključci evroposlanika

Naredne nedelje će Srbiju posetiti misija Evropskog parlamenta (EP), ali najviši državni funkcioneri neće biti u prilici da se susretnu sa predstavnicima EP. Razlog – važnije obaveze, ali i to što, kako navode, ne žele da ih vide i dolaze nepozvani. Šta se može očekivati od ove posete i zašto vlast izbegava susret sa evroparlamentarcima – o tome smo razgovarali sa Sofijom Popović sa portala Savremena politika i međunarodnim sekretarom Zeleno-levog fronta Marko Vujačićem.

Evropski parlament

Krajem oktobra prošle godine Evropski parlament je usvojio rezoluciju o Srbiji u kojoj se osuđuje represija nad demonstrantima i studentima koji su u tom trenutku već godinu dana kontinuirano protestvovali na ulicama. Vlast u Srbiji prepoznata je ovom rezolucijom kao odgovorna za normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija u zemlji.

Deo poslanika Evropskog parlamenta inicirao je tada misiju koja naredne nedelje treba da poseti Srbiju, utvrdi stanje na terenu, razgovara sa relevantnim akterima i da na osnovu toga definiše naredni korake Evropskog parlamenta prema Srbiji. 

Sofija Popović sa portala Savremena politika navodi da je rezolucija tada usvojena velikom većinom i da u ovoj instituciji prethodne dve- tri godine postoji konsenzus da je Srbija u dubokoj političkoj krizi. 

Podsećamo, za rezoluciju je tada plenarnoj sednici Evropskog parlamenta u Strazburu glasalo 457 poslanika, protiv je bilo 103 i 72 uzdržanih.

„Zadatak misije je da utvrdi stanje na terenu i to je jedan od mehanizama koje Evropski parlament koristi u državama koje se nalaze u dubokim političkim krizama. Sam dolazak ove misije i odluka da se ona formira još su jedan dokaz dubine političke krize u Srbiji”, navodi Popović.

Ona očekuje da će misija biti korisna za izveštaj Evropskog parlamenta o Srbiji, koji bi trebalo da bude usvojen na proleće. 

Marko Vujačić iz Zeleno-levog fronta navodi da je važno da evropski parlamentarci dođu u Srbiju i da svojim očima vide šta se ovde dešava. 

„Evropski parlament je u poslednje dve godine bio veliki saveznik demokratske Srbije”, navodi.

Šta će biti ishod misije i šta nakon nje?

Vujačić smatra da se nakon misije može očekivati nastavak pritiska iz Brisela, pre svega vezano za procese poput izbora članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije i uređivanja biračkog spiska. 

Marko Vujačić; Foto: Fonet/Agreman

„Ono što mislim da je važnije od toga jeste da će ova poseta verovatno proizvesti novi izveštaj Evropskog parlamenta i nadam se da će taj izveštaj predvideti i neke naredne mere, jer moramo Evropsku komisiju dovesti u stanje u kome i ona počinje da reaguje”, navodi on.

On smatra da je Evropski parlament već na neki način stao na stranu građana, ali da nedostaje snažnija akcija Evropske komisije i njen veći angažman u rešavanju političke krize u Srbiji.

U rezoluciji Evropskog parlamenta, usvojenoj u oktobru, Evropska komisija je pozvana da pokrene i inicijativu za ciljane pojedinačne sankcije protiv odgovornih za teška kršenja zakona i ljudskih prava u Srbiji. 

Sofija Popović iz EWB-a navodi da evroparlamentarci mogu da zatraže sankcije i da je ideja da to ne budu sankcije građanima, već onima koji su odgovorni za situaciju u zemlji i koji sprovode represivne mere nad građanima, ali da ne veruje da će do toga doći. 

„Evropski parlament kao institucija nema samostalnu nadležnost za to – o sankcijama bi morale da odluče države članice, što mi se čini malo verovatnim scenarijem, s obzirom na to da postoje države poput Mađarske koje bi takvu odluku blokirale”, zaključuje ona dodajući da očekuje da će izborni uslovi biti važna tema za poslanike Evropskog parlamenta u okviru ove misije.

„Očekujem da ova misija bude početak pojačanog angažmana Evropskog parlamenta u Srbiji. Videćemo na koji način će se taj angažman dalje razvijati, ali podsećam da Srbiju uskoro očekuju lokalni izbori u deset opština. Imajući u vidu iskustva sa prethodnih lokalnih izbora i nivo zloupotreba u izbornom procesu, volela bih da u budućnosti vidimo veći angažman Evropskog parlamenta, pa i eventualnu posmatračku misiju”, zaključuje Popović.

Zašto vlast izbegava da se sastane sa evroparlamentarcima?

Nakon najave posete poslanika Evropskog parlamenta, predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić saopštila je da će ona u tom periodu biti u Estoniji, a predsednik države Aleksandar Vučić u Davosu i da neće biti u prilici da razgovaraju sa delegacijom EP. Najavljeno je da će evroparlamentarce dočekati predsednica Odbora za evropske integracije Elvira Kovač i predsednica Odbora za spoljne poslove Marina Raguš.

Popović iz EWB-a navodi da je u pitanju „histerija oko dolaska misije Evropskog parlamenta”, koja, kako tvrdi, ima zadatak da u biračkom telu vlasti učini nebitnim sve ono što će biti zaključci poslanika Evropskog parlamenta. 

„To je strategija vlasti već godinama unazad, gde se ljudi iz Evropskog parlamenta diskredituju, omalovažavaju i predstavljaju kao neprijatelji Srbije i srpskog naroda. Kada takvi ljudi iznesu kritike na račun vlasti, efekat kod biračkog tela vlasti je da to nisu objektivne ocene, već da poslanici Evropskog parlamenta to rade zato što, navodno, mrze Srbiju i rade protiv njenih nacionalnih interesa”, objašnjava Popović.

Sofija Popović; Foto: Privatna arhiva

Ona dodaje da se u Evropskom parlamentu neće gledati blagonaklono na to, pogotovo zato što nije prvi put da vlast u Srbijji na taj način diskredituje ovu instituciju. Smatra da će to biti još jedan minus na listi minusa koji su, kako navodi, već zabeleženi vladajućoj partiji.

Da se vlast plaši kritike koja može da usledi i da je to razlog odbijanja susreta sa predstavnicima EP, smatra međunarodni sekretar ZLF-a Marko Vujačić.

„Oni su najobičnije kukavice, tu nema nikakve dileme. Već nekoliko meseci biraju nesaradnju kao način reagovanja. Odbili su i da idu na važan sastanak za zemlje koje pretenduju na članstvo u EU, iako Srbija i dalje formalno pretenduje da bude članica Evropske unije”, navodi on.

Vujačić smatra da vlast time želi da poruči da ih procesi evrointegracija više ne zanimaju i da nemaju nameru da ispune uslove koji su postavljeni, bilo da je reč o REM-u, biračkom spisku ili nečemu trećem.

„Ovim potezima vlast je bacila rukavicu u lice i zato je važno da Evropska komisija sada bude čvrsta po ovim pitanjima i da nastavi da insistira. Jasno je da vlast ponovo pokušava istu stvar – da zamagli suštinu i kaže: „Evo, vodili smo proces za REM, usvojili smo potrebne zakone, hajde da otvorimo klaster.“ To nije dovoljno. Potrebna nam je stvarna promena, novi korak, a to je uključivanje Evropske komisije u rešavanje političke krize u Srbiji. Nadam se da će se to i desiti”, zaključuje Vujačić.

Evroposlanici će u Srbiji biti od 22. do 24. januara, a do kraja ove nedelje se očekuje da će biti poznati detalji o tome ko dolazi i sa kim će se sve sastajati.

D.S.

Prethodni članak

Zeleno-levi front podneo predog zakona koji omogućava da roditelji odrede ko bi u slučaju njihove smrti mogao da bude staratelj njihove dece