Akcija „Ptice moje hranilice“ i apel građanima da prehranjuju ptice tokom zime

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) apelovalo je na građane da u hladnim danima prehranjuju divlje ptice, s obzirom na to da im je otežano da pronađu hranu ispod snega. Takođe su pozvali građane da se pridruže akciji građanske nauke „Ptice moje hranilice“ koja će se realizovati od 16. do 18. januara u kojoj će se brojati ptice na hranilicama ili u neposrednom okruženju, dok podatke o stanju na terenu mogu poslati na sajtu DZPPS-a.

Ptice moje hranilice,

„Od 16. do 18. januara organizujemo sedmu akciju građanske nauke „Ptice moje hranilice“ sa ciljem popularizacije zimske prehrane ptica i kako bismo sakupili podatke o pticama koje posećuju hranilice. Pomoću tih podataka možemo da steknemo uvid u stanje populacija čestih vrsta ptica, a posredno i o stanju prirode i uslovima za ptice u naseljima“, navela je doktorka veterinarske medicine iz DZPPS-a Danica Fajler.

U saopštenju objašnjavaju da se od građana očekuje da izdvoje sat vremena i da prepoznaju i izbroje ptice na hranilici, u dvorištu ili parku. Za lakše raspoznavanje ptica može se koristi besplatna aplikacija za mobilne telefone „Ptice na dlanu“ ili vodič za raspoznavanje ptica „Ptice Srbije i Evrope.“

„U prošlogodišnjoj akciji 320 učesnika iz cele Srbije posmatralo je ptice i zajedno izbrojalo 10.830 jedinki više od 70 različitih vrsta. Najčešće viđene ptice su bile velika senica (2.330 jedinki), vrabac pokućar (1.694 jedinke) i poljski vrabac (1.093 jedinke). U deset najbrojnijih našli su se i divlji golub, gugutka, siva vrana, zelentarka, zeba, svraka i plava senica“, navedeno je u saopštenju.

Niske temperature u Srbiji i zadržavanje snežnog pokrivača onemogućavaju pticama da pronađu hranu u prirodi i, kako se u saopštenju navodi, zbog toga se ovih dana može videti to da različite vrste ptica se približavaju naseljima kako bi pronašle hranu.

„Ptice imaju brz metabolizam i zimi im je potrebno nešto kaloričnija hrana, za održavanje telesne temperature i opstanak. Kad ima snega i dan je kraći, pronalaženje hrane postaje još veći izazov, pogotovo u našim gradovima gde nema dovoljno zelenih površina, a postojeće se ne održavaju na način da pogoduju pticama. Zato je pomoć građana u vidu prihranjivanja i više nego dobrodošla, naravno, ako se ptice hrane adekvatnom hranom“ objašnjava Fajler.

Takođe, navodi se da ptice treba hraniti sirovim semenkama suncokreta, prosom, lomljenom pšenicom i kukuruzom, ovsem, orasima, kikirikijem, kao i to da se zrnevlje može utopiti u neposoljen loj ili mast i tako okačiti napolju, što je pticama odličan izvor energije. Ptice ne treba hraniti hlebom jer je termički obrađen, ima soli i aditive, ali je i štetan je po zdravlje i fizičku kondiciju ptica.

A.T.

Prethodni članak

ASNS traži izmene zakona i hitnu zaštitu prava stranih radnika

Nakon ometanog koncerta Ane Bekute: Građani pozvani u policiju, aktivisti kažu – kulminacija nezadovoljstva

Sledeći članak