Dve aktivistkinje iz Bosilegrada i Niša su dva sata i bez prisustva advokata ispitivane u policijskoj stanici u Bosilegradu jedanaestog marta zbog transparenata kojim su zahtevale smenu predsednika opštine Bosilegrad Vladimira Zaharijeva.
Transparente na kojima je pisalo „Predsedniče mi smo gladni i bez budućnosti ovde“, „Hitna smena Zaharijeva“, „Planina Besna Kobila se urušava“ nameravale su da istaknu pred predsednikom države Aleksandrom Vučićem tokom njegove posete Bosilegradu
Vučiću su želele da predaju i protestno pismo u kom iznose zamerke na rad Zaharijeva. U tome su ih sprečila lica koja su se predstavila kao službenici BIA-e, koji su ih priveli na informativni razgovor u policijsku stanicu. Ista lica su obrazložila da postupaju na osnovu toga što je NN lice prijavilo aktivistkinje „zbog transparenta koji je uznemirio građane“. Kako je Daniela Mihajlović izjavila za Info Vranjske, „bezbednjaci se do kraja ove priče nisu legitimisali“, a izjavili su i da ne mogu da potpišu zapisnik, već su to učinili službenici PU Bosilegrad (koji, po njenim navodima, nisu ni prisustvovali saslušanju).
Od Mihajlović i Stojković je oduzeto i protestno pismo u kom se konstatuje da se opština Bosilegrad suočava sa totalnom ekonomskom, demografskom, humanitarnom i ekološkom katastrofom, te da su građani onemogućeni da na slobodnim izborima ostvare neophodne promene u cilju svog ekonomskog, kulturnog i demokratskog razvoja. Pismo koje potpisuje Protestni odbor grupe građana je naslovljeno na predsednika i premijerku, ministra Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu Martinovića i ambasadora Republike Bugarske u Srbiji Dojkova, na koje se apeluje da pomognu žiteljima Bosilegrada da ostvare svoja ljudska i građanska prava.
Građani koji prate rad Daniele Mihajlović, predsednice Udruženja „Eko Surdulica“, na društvenim mrežama tvrde da je Zaharijev, koga nazivaju i „lokalnim kmetom“ „iz vremena Slobe“, ranije brutalno pretio aktivistkinji. U julu 2022. je, naime, sa fejsbuk profila registrovanog pod imenom i prezimenom Vladimira Zaharijeva u prepisci (preko kolege) prećeno aktivistkinji, koja je u tom trenutku bila u devetom mesecu visokorizične trudnoće, i njenom nerođenom detetu. Mihajlović je tada policiji prijavila pretnje, dok je Zaharijev prijavio da mu je profil hakovan. Tužilaštvo se ovim slučajem bavi u Osnovnom javnom tužilaštvu u Vladičinom Hanu.
„Opština Bosilegrad je 22 godine talac lične vlasti predsednika opštine Vladimira Zaharijeva, koji je potčinio demokratski proces sopstvenim interesima, pretvorivši građane opštine Bosilegrad u ekonomski zavisne podanike ucenjujući ih da njemu prodaju svoje glasove na izborima. Radno sposobni ljudi pretvoreni su u socijalne slučajeve koji zavise od ugovora na određeno i čije produženje zavisi od milosti predsednika opštine, dok socijalno ugroženi ljudi u okolnim selima bukvalno umiru od gladi prepušteni samima sebi“, navodi se u oduzetom protestnom pismu.
Aktivisti skreću pažnju na to da je stanje staračkih domaćinstava u bosilegradskim selima bez saobraćajne infrastrukture i prodavnica „primer humanitarne katastrofe sa kakvom se srpske humanitarne organizacije odavno nisu suočile“, te da je broj stanovnika opštine u proteklih 22 godine (zvanično) opao za gotovo 40% (a nezvanično i više) upravo zbog lošeg upravljanja opštinom i njenim resursima. Osvrću se i na ugrožena prava bugarske nacionalne manjine.
Aktivisti zahtevaju da se ispita zakonitost rada opštinske uprave za vreme vlasti Zaharijeva i izvrši revizorska inspekcija finansijskih poslova opštine. Traži se i „pokretanje svih krivičnih prijava protiv njega koje stoje u fioci kod javnih tužilaca“. Građani traže i proveru „svih započetih i nezavršenih projekata kao što su sportska hala, plivački bazen, vodovod ‘Roda-voda’, asfaltiranje ulica i puteva“.
Među zahtevima su i poništenje svih izdatih dozvola za gradnju MHE, za koje naglašavaju da ugrožavaju i uništavaju prirodnu sredinu, a traži se i inspekcijski nadzor nad sprovođenjem zakona i drugih propisa koji se odnose na eksploataciju i flotaciju mineralnih sirovina u rudnicima „Podvirovi” i „Grot”.
Kako smo ranije pisali, ekološka udruženja iz Srbije i Bugarske su zajedno sa organizacijama iz Britanije i SAD koje se bave pravom u domenu zaštite životne sredine u oktobru 2022. komitetu Bernske konvencije ukazali na moguć negativni uticaj rudnika bakra i cinka Podvirovi u Bosilegradu i rudnika zlata Potaj Čuka-Tisnica na Homolju. Kako su tada pojasnile, rudnik Podvirovi kompanije Bosil-metal (podružnice preduzeća Mineco registrovanog u Londonu, Velikoj Britaniji) se nalazi unutar označenog prostora ekološke mreže sa važnim staništima za ptice, leptire i biljke. On je istovremeno u blizini Strogog rezervata prirode Jarešnik, koji je jedini rezervat čiste šume crnog bora u Srbiji, a graniči se sa budućim Natura 2000/Emerald i Ramsar područjem.
„Rudnik Podvirovi je po preporuci inspektora Ministarstva rudarstva i energetike iz jula 2021, i posle odbijene žalbe preduzeća, dobio konačnu odluku o zabrani rada decembra 2021. Preduzeće ipak nije pokazalo ozbiljnu nameru da zaustavi svoje operacije i prisustvo”, naveče su 2022. u saopštenju ekološke organizacije koje su se obratile međunarodnoj instanci da bi obezbedile trajnu zaštitu raznovrsne flore i faune i divljih staništa u Krajištu u jugoistočnoj Srbiji.
Građani u pismu koje nisu uspeli da predaju predsedniku države zahtevaju i da se pronađu krivci za učestale požare na teritoriji opštine Bosilegrad. Od 2015. godine u selu Gložje se po navodima sa portala JugMedia dogodilo čak 15 požara, u kom je izgorela desetina privrednih objekata i četiri kuće. Početkom marta izgorele su još dve, a u javnosti se ovi požari dovode u vezu upravo sa realizacijom rudnika, uz podozrenje da oni predstavljaju vid zastrašivanja lokalnog stanovništva.
Kako skreće pažnju portal Direktno.rs, dok su Mihajlović i Stojković ispitivane, predsednik opštine Bosilegrad Vladimir Zaharijev je Aleksandru Vučiću poklanjao ključeve grada, a Vučić izjavio da je Zaharijev „čovek velike energije i da će biti na vlasti dok je živ, pošto uvek pobeđuje na izborima“.
I.K.