Australija predstavlja jednu od „najprljavijih“ svetskih privreda po glavi stanovnika, koji većinu svoje električne energije proizvodi u termoelektranama na ugalj, i drugog najvećeg izvoznika uglja na svetu, iza Indonezije.
Koalicija narodnjaka i liberala koja je upravljala Australijom tokom protekle decenije se zalagala za blage mere u borbi protiv klimatskih promena, dajući značaju industrije fosilnih goriva za australijsku privredu primat u odnosu na posledice globalnog zagrevanja. Vlada desnog centra koju je predvodio premijer Skot Morison predvidela je da Australija do 2030. smanji emisije gasova staklene bašte za 26-28% u odnosu na 2005. godinu, što je u procentima dvostruko niži cilj od onog na koji su se obavezali Velika Britanija i SAD.
Kako komentarišu svetski mediji, takve politike su bile ugrožavajuće po dostizanje ciljeva Pariskog sporazuma, odnosno želju da se zagrevanje planete obuzda na 1.5°C u odnosu na temperature pre industrijalizacije, budući da je Australija odgovorna za 1% emisija gasova staklene bašte iako u njoj živi tek 0.3% svetskog stanovništva. Ako se u računicu uključe i emisije od fosilnih goriva koje Australija izveze, procenat skače na 3.3%.
Australija je, međutim, zemlja na čijem primeru ugroženosti od rupe u ozonskom omotaču i drugih posledica zagađenja atmosfere su se obrazovale generacije, a proteklih godina i poprište dramatičnih poplava, suša i požara. Ove pojave su, izgleda, osvestile građane o značaju borbe protiv klimatskih promena, zbog čega je na izborima održanim 21. maja znatno manje glasova nego do sada otišlo konzervativcima, a više strankama koje se zalažu za energetsku tranziciju. Među njima je druga dominantna stranka u političkom životu Australije, laburistička, ali i pokret nezavisnih kandidata (plavo-zeleni) i zelena stranka, čiji uspeh predstavlja i najveće iznenađenje na ovim izborima.
Budući premijer Australije će biti Antoni Albaneze iz laburističke partije. Laburisti se zalažu za smanjenje ugljeničnih emisija od 43%, što je i dalje manje od onoga što naučnici smatraju neophodnim. Budući da nisu još prebrojani svi glasovi, zasad je neizvesno da li će laburisti moći da formiraju većinsku vladu, ili će im za to nedostajati nekoliko mesta. U tom slučaju se očekuje da će ići u koaliciju sa pokretom nezavisnih kandidata ili zelenima, koji promovišu ekološke oštrije mere i smanjenje ugljeničnih emisija od 60% ili više. Kako piše Social Europe, i plavo-zeleni i laburisti predlažu i da se do 2030. godine umesto od uglja 80% električne energije dobija iz obnovljivih izvora. OECD je ranije ocenio da kao jedan od najosunčanijih i najvetrovitijih kontinenata na planeti, Australija raspolaže jedinstvenim potencijalom da ekonomski profitira od prirodnih resursa u kontekstu energetske tranzicije.
Padu koalicije desnog centra sa vlasti pogodovala je i naklonjenost glasača politikama koje bi pružale bolje uslove za manjine i žene. Kako izveštava CNN, popularnost odlazećeg premijera je opala nakon nekoliko skandala u kojima su učestvovali njegovi ministri i nerazumevanja za ženska prava koje je i sam pokazao. Budući premijer Antoni Albaneze se u prvom obraćanju nakon izbora zarekao da će poštovati prava starosedelačkog stanovništva, a laburistička partija podržava zahteve starosedelačkih organizacija da se Ustav izmeni tako da se starosedelačko stanovništvo konsultuje u slučajevima donošenja zakona i pravila koja pogađaju njihove zajednice.
I.K