EU koristi sprečavanje migracija kao uslov za saradnju, što se vidi i u primeru Rumunije i Bugarske, koje su primljene u šengensku zonu tek nakon što su pojačale represiju prema migrantima.
Putem balkanske rute stotine hiljada migranata putuju ili se krijumčare u EU. Velika Britanija tvrdi da je četvrtina migranata koji dolaze u malim čamcima preko Lamanša prošla kroz Balkan. Evropske sile, poput Velike Britanije, predložile su otvaranje „centara za vraćanje“ na Balkanu, gde bi bili zadržavani odbijeni tražioci azila. Kosovo je već izrazilo spremnost da otvori takve imigracione pritvorske centre.
Albanski premijer Edi Rama izjavio je da Albanija „nikada“ ne bi pristala na takvu ideju, iako zemlja ima sporazum s Italijom o prihvatanju i zadržavanju do 36.000 deportovanih migranata na albanskoj teritoriji.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić rekao je da je njegova vlada otvorena za ideju u zamenu za britansku investiciju od 10 milijardi evra u železničku infrastrukturu.
Zemlje Balkana pojačale su represiju nad migrantima poslednjih godina, uključujući i nezakonita vraćanja, saradnju sa kriminalnim krijumčarima i uskraćivanje osnovnih životnih potrepština. Kao rezultat toga, agencija za upravljanje granicama EU Fronteks izvestila je o smanjenju broja neregularnih prelazaka granice kroz Balkan za 78 procenata tokom 2024. godine.
Od 2013. godine, kada je Hrvatska postala članica, nijedna druga zemlja nije primljena u Evropsku uniju. Kao što smo ranije ove nedelje izvestili, EU sada razmatra uvođenje faznog procesa pristupanja, kroz koji bi nove zemlje mogle da se priključe, ali sa ograničenim pravima glasa.
A.M.

