Cvijović prekinuo štrajk glađu, sindikat upozorava na problem zapošljavanja u školstvu

Protest prosvetara 2015, čiji su zahtevi i dalje neispunjeni; Foto: Nemanja Jovanović / Kamerades

Zlatko Cvijović, nastavnik koji već trinaest godina radi na određeno u Osnovnoj školi „Slobodan Sekulić“ u Užicu, u petak 6. septembra, prekinuo je štrajk glađu. 

Cvijović je za Mašinu samo kratko izjavio: „Prekinuo sam štrajk jer sam uspeo da se vratim na posao, sada se oporavljam jer me je ova situacija iscrpela i psihički i fizički“. Javnost, kao ni sam profesor, i dalje ne zna na koju će funkciju nastavnik biti vraćen.

Cvijović je štrajk glađu započeo 2. septembra kao vid protesta protiv, kako kaže, stranačkog zapošljavanja.

Naime, kada se na isturenom odeljenju škole u mestu Ljubanje pored Užica zbog velikog broja upisanih učenika otvorilo mesto učitelja, primljen je učitelj koji je u školi radio svega 20 dana. Cvijoviću je, kako kaže, direktor objasnio da je u ovom slučaju „politika umešala prste“ i ponudio mu posao nastavnika matematike. Nakon što je odbio da predaje nešto za šta nije stručan, 1. septembra ostao je bez posla. Sa druge strane direktor škole negirao je ove tvrdnje i dodao „da je sve urađeno po zakonu“.

Na žalost, tačno je da je sve po zakonu, ali treba naglasiti da u relativno uređenim školskim upravama do ovoga ne bi došlo. Onaj ko radi više godina već sve zna, decu, roditelje, školu, program. Dakle ako neko ne radi dobro svoj posao direktor treba da ga otpusti odmah, a ne da čeka 13 godina. I mada direktor nema zakonsku obavezu da primi baš tog nastavnika, on ima moralu obaveza da to učini. Dakle odluka direktora jeste po zakonu, ali nije po pravdi, kaže za naš portal predsednica Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije Jasna Janković.

Ona dodaje da „direktori nisu imali ovolika prava do poslednje izmene Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja koji je sam Šarčević inicirao, a koji direktorima dopušta da, ako ne baš rade šta hoće, onda bar da nikoga ništa ne pitaju. Direktori, zapravo, formalno pravno pitaju školski odbor, ali jasno je da to nema nikakvog uticaja na njihove odluke. Mi trenutno imamo školski sistem u kome se za sve pita isključivo direktor, a za sve iznad isključivo ministar.“

Govoreći o pogubnoj odluci o zabrani zapošljavanja u javnoj sektoru koja je na snazi već 6 godina Janković navodi da „u prosveti radi oko 120 hiljada ljudi (ako ne računamo zaposlene u predškolskim ustanovama i na faklultetima), a od toga 31 i po hiljada, zbog zabrane zapošljavanja, radi na određeno vreme. Dakle četvrtina sistema ostaje nezaštićena, potpuno svesna da sutra može ostati bez posla. Direktori koriste ovakvu situaciju da ih maltretiraju i ucenjuju.“

M.J.

Prethodni članak

Mladi apatični, zavisni od porodice i žele da napuste zemlju

Dinko Kreho: Vjerujem da politika književnosti leži u njenoj moći da nas iznenadi

Sledeći članak