Slobodarska stranka Austrije (Freiheitliche Partei Österreichs – FPÖ) je osvojila oko 29% glasova na austrijskim parlamentarnim izborima održanim 29. septembra. „Drugoplasirana“ je aktuelno vladajuća Narodna stranka (ÖVP), stranka desnog centra, sa 26.5%.
Socijaldemokrate su sa 21% doživele najgori rezultat u svojoj istoriji, piše Gardijan. Neoliberalni NEOS je pridobio 9% glasača, Zeleni svega 8.3%, a komunisti su, sa Pivskom partijom ostali ispod cenzusa. Izlaznost je bila čak 78%.
Krajnja desnica je u nedelju osvojila najviše glasova na austrijskim izborima prvi put od nacističke ere, komentariše se u gardijanu, „pošto je Slobodarska partija iskoristila plimu javnog gneva zbog rastućih migracija i troškova života“.
„Ušli smo u istoriju Austrije jer je to prvi put da je Slobodarska partija broj jedan na parlamentarnim izborima. Zamislite dokle smo stigli“, izjavio je predsednik partije Herbert Kikl. Zaista, vredi se zamisliti dokle je – i odakle – stigla stranka koju je sredinom pedesetih osnovao bivši SS oficir i poslanik Nacističke partije.
Slobodarska partija je bila deo nekoliko vlada
Poput drugih stranaka krajnje desnice širom Evrope, FPÖ je u rastu od 2019. Mađarski portal Mérce, ipak podseća da je Slobodarska partija duže važan igrač na austrijskoj političkoj sceni i da ovo nije njen prvi uspon. FPÖ je aktuelno članica tri pokrajinske vlade, u Donjoj Austriji, Gornjoj Austriji i Salcburgu. Štaviše:
„FPÖ je od sedamdesetih bio jezičak na vagi ravnoteže između dve klasične narodne partije, socijaldemokrata, koji tradicionalno predstavljaju gradske radnike, i Austrijske narodne partije (Osterreichische Volkspartei – ÖVP), koja je predstavlja sitnu buržoaziju i seosko, religiozno stanovništvo“, piše Mérce. FPÖ je, komentariše Mikus Áron, prvo bio prihvaćen od socijaldemokratske partije 1970. godine – u to vreme samo kao spoljni oslonac u vladi – a zatim je 1983. uključena u vladu.
Slobodarska partija je 1999. prišla ovogodišnjem rezultatu, osvojivši na tadašnjim izborima preko 26% glasova. Iako je i tada osvojila više nego narodnjaci, sa njima je formirala koalicionu vladu u kojoj je premijer bio iz ÖVP-a. Naime, ono što je doprinelo popularnosti partije u periodu koji je prethodio 1999. onemogućilo je da ona da premijera. U pitanju je desničarski zaokret i sve otvoreniji šovinizam njenog lidera i reformatora, Jörga Haidera.

Hajder: preteča Berluskonija, Le Pen i Trampa
Hajder je na čelo partije došao 1986. i prvi primenio mnoga sredstva koja su kasnije primenjivali Berluskoni, Le Pen i Tramp, piše Mérce. Slogan „Amerika na prvom mestu“ je „prepev“ naziva peticije za strože regulisanje useljavanja, koju je pokrenuo Hajder.
„Hajder je prvi raspravljao o pitanju imigracije i izneo ga uz antisemitske i stavove koji relativizuju zločine nacionalsocijalizma, poput onih koji hvale politiku zapošljavanja Trećeg rajha. U svojim govorima je granicu uvek prelazio tačno toliko da ostavi prostora da se kasnije povuče. Međutim, dugoročno je sve više normalizovao rasistički i antisemitski narativ i postepeno pomerao granice onoga što se smatra društveno prihvatljivim“, piše mađarski portal.
„Istovremeno, umoran od činjenice da njegove izjave do ljudi dopiru uglavnom preko javnog servisa ORF i komercijalnih novina, počeo je da gradi i sopstvenu medijsku mrežu, koja je sada prerasla u ozbiljnu medijsku imperiju oko Slobodarske partije“, dodaje se. Današnji kandidat Slobodarske partije za premijera bivši je Hajderov saradnik, i sam „kontroverzna figura“.
Da li zaista niko neće sarađivati sa krajnjom desnicom?
Kada je FPÖ 1999. ušla u koalicionu vladu s narodnjacima, 14 zemalja EU je Austriji nametnulo sankcije u nameri da izrazi svoje negodovanje i ovu vladu destabilizuje.
Ništa slično se neće desiti ove godine. Negodovanje, međutim, i ovog puta ispoljavaju unutrašnji akteri. Tako su zasad predsednici svih ostalih partija zasad izjavili da nemaju nameru da sarađuju sa FPÖ.
Slobodarska partija Austrije ima uobičajeni set desničarskih stavova – netrpeljivost prema jednakosti i ravnopravnosti, etničkim i rodnim manjinama, nepriznavanje klimatskih promena. Naučni narativ o klimatskim promenama su nazivali „klimatskom histerijom“ a žene koje traže utočište u sigurnim kućama „rušiteljkama porodice“. Međutim, u današnjoj političkoj situaciji FPÖ je kamen u grlu i drugim političkim akterima na desnoj strani spektra, jer se zalaže za prekid pomoći Ukrajini i sankcija Ruskoj federaciji, sa argumentom da one više štete austrijskoj nego privredi RF.
„Ako Kikl ne može da ubedi druge stranku da se udruže sa njim, to bi moglo da prekine nade FPO da formira vladu i otvori vrata koaliciji umerenijih partija“, komentariše se u Rojtersu.
I.K.