Dodatnim zapošljavanjem do smanjenja pritiska na zdravstveno osoblje u gerontološkim centrima

Foto: Marko Risović / Kamerades

Radnice i radnici u domovima za stara lica su se našli na prvoj liniji borbe protiv koronavirusa čime su stavljeni pod dodatni pritisak. Osoblja u gerontološkim centrima i inače nema dovoljno, a delimično rešenje problema se može naći u zapošljavanju na neodređeno onih ljudi koji godinama rade u ovim ustanovama po ugovorima na određeno, kao i u angažovanu dodatnog medicinskog osoblja.

Naredba Vlade o prijemu u radni odnos na neodređeno zdravstvenih radnika u zdravstvenim ustanovama koja je doneta krajem marta usled povećanog pritiska na zdravstvo zbog širenja epidemije koronavirusa, nije obuhvatila i zdravstvene radnike u gerontološkim centrima.

Socijaldemokratska unija je uputila zahtev Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja da po hitnom postupku odobri zapošljavanje potrebnog broja zdravstvenih radnika i radnica na neodređeno vreme u domovima za starija lica koja su u državnom vlasništvu.

U vreme vanrednog stanja i epidemije kovida 19 zaposleni u gerontološkim centrima su pod strašnim pritiskom i rade danonoćno da zaštite korisnike domova koji su ujedno i najugroženija populacija, saopštava Socijaldemokratska unija.

Radnik jednog državnog gerontološkog centra, koji je želeo da ostane anoniman, za Mašinu kaže da je evidentan manjak osoblja i da se to oseća čak i kada su redovni uslovi.

Posao je težak, a ljudi nisu motivisani pošto godinama rade na određeno, veliki broj osoblja odlazi u penziju ali se novi ne zapošljavaju za stalno. Ovo sve dovodi u pitanje kvalitet pružanja usluga i brige prema korisnicima, navodi naš sagovornik.

Iz Socijaldemokratske unije podsećaju i da su radnice i radnici u gerontološkim centrima u ovoj situaciji heroji i heroine kao i njihove kolege i koleginice iz zdravstvenog sektora, „tako da i tretman u zapošljavanju mora biti jednak“.

Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja smo pitali da li planiraju zapošljavanje medicinskog osoblja zbog opasnosti od širenja epidemije, međutim do zaključivanja teksta nismo dobili odgovor.

foto: Saša Čolić / Kamerades

Potreba za domovima za stare sve veća

U Srbiji živi preko milion ljudi starijih od 65 godina, što predstavlja oko 20% ukupne populacije.

Procenjuje se da ukupni kapaciteti ustanova za smeštaj starih lica iznose oko 13.000 mesta. Po svetskim standardima, koji nalažu da kapaciteti domova za stara lica pokrivaju najmanje četiri odsto populacije starije od 65 godina, što je oko tri puta manje od naših potreba .

Da bi gerontološki centri dobili licencu za rad, po važećim zakonima ustanova mora da zadovoljava standarde koji se tiču prostora, aktivnosti, uslova života, hrane ali i broja zaposlenog osoblja. Na svakih deset korisnika/ca ustanova mora da zaposli jednog negovatelja, odnosno negovateljicu.

Prema podacima dostupnim na sajtu Ministarstva za rad, socijalna i boračka pitanja u Srbiji ima preko 250 licenciranih domova za stare, od čega su dve trećine privatni domovi.

Gerontološki centri u toku epidemije

U svetu udruženja koja zastupaju interese pacijenata i udruženja negovatelja uveliko upozoravaju da političari nedovoljno brinu o posebno ugroženim kategorijama, odnosno starijoj populaciji – ljude o kojima se negovatelji brinu ili u posebnim ustanovama ili ih posećuju u njihovim sopstvenim domovima.

Mediji o gerontološkim centrima izveštavaju kao o „tempiranim bombama“, takve vesti su do sada stigle iz Španije i Italije, SAD ali i Nemačke.

U gerontološkim centrima u Srbiji na snazi je zabrana ulaska i izlaska, što podrazumeva i posete porodice. Ova mera je doneta kao preventivna mera usled epidemije koronavirusom u kojoj su stariji od 65 visoko rizična grupa.

U međuvremenu je iz jednog doma za stare u Zemunu potvrđeno da je šest korisnika i direktorka ustanove pozitivno na koronavirus. Iz Ministarstva navode da u ostalim domovima nema zaraze.

M.M, I.P.

Prethodni članak

Zamke manira

Masovna otpuštanja u kompaniji Hačinson u Rumi

Sledeći članak