„Ko i zašto u energetskom sektoru truje građane pet puta više od procenjenog već visokog nivoa?“, pita se NEA

Velike termoelektrane i toplane emituju pet puta više zagađujućih materija nego što bi trebalo – što dovodi u sumnju da se umesto lignita koriste blato ili prašina – doprinoseći tome da se Srbija nađe na vrhu lista po stopi smrtnosti od zagađenja.

Nacionalna ekološka asocijacija je nedavno ustanovila da su izmerene vrednosti emisija PM čestica iz energetskog sektora pet puta veće nego što bi trebale da budu po procenama emisija koje se rade na osnovu tipa goriva. Drugim rečima, u vazduh se ispušta pet puta više zagađujućih materija nego ako se u termoelektranama i toplanama snage preko 50 megavata zaista spaljuje lignit, a ne nešto drugo, i koriste filteri.

„Da li je u pitanju prikrivanje stvarne potrošnje lignita neodgovarajućeg kvaliteta ili možda posledica neispravnih ili isključenih filtera na emiterima ne može se zaključiti iz ovih podataka. Ovo samo potvrdjuje skandalozan nivo aerozagađenja koje toleriše ili vrši država preko institucija u njenoj isključivoj nadležnosti“, kaže se u pratećem saopštenju.

Iz Nacionalne ekološke asocijacije (NEA) poručuju da bi tolika razlika mogla biti dokaz za njihove tvrdnje da se u termoelektranama umesto lignita loži blato i prašina i postavljaju pitanje ko je odgovoran za to što se građani truju petostruko više od ionako kritičnog nivoa.

NEA je koristila zvanične podatke o izmerenim emisijama, koje termoelektrane i toplane po zakonu dostavljaju Agenciji za zaštitu životne sredine, a koji su dostupni na open data portalu, kao i zvanične podatke Republike Srbije o proračunima emisija zagađujućih materija u vazduh koji su preuzeti sa sajta CEIP.

Uzbunjivač Milenko Jovanović, jedan od osnivača NEA i nezakonito otpušteni načelnik Odeljenja za kvalitet vazduha u Agenciji za zaštitu životne sredine je za Danas pojasnio da je količina emitovanih PM 10 čestica uvek srazmerna količini utrošenog lignita i da ne postoji vrsta lignita koji emituje pet puta više zagađujućih čestica od predviđenog bilo gde u svetu.

Podsetimo, u decembru prošle godine su procureli snimci koji pokazuju da se tada u Termoelektrani Nikola Tesla u Obrenovcu umesto lignita ložila masa za koju je protumačeno da predstavlja blato sa mazutom. Predsednik države je to kasnije potvrdio rečima:

„U nedelju je kompletan elektroenergetski sistem ispao, zato što u Elektroprivredi Srbije nisu vodili računa o tome koliko ugalj može da bude mokar i koliko blato može da ošteti svih šest blokova u Termoelektrani Nikola Tesla (TENT)“, kako je preneo portal BBC News.

Kako smo i ranije skretali pažnju, po podacima Evropske agencije za zaštitu životne sredine, (EEA) TENT i TE Kostolac emituju više štetnih gasova nego Francuska, Poljska, Bugarska i Češka zajedno.

Podsetimo i na to da energetska postrojenja u Srbiji u proseku emituju gotovo dva puta više praškastih materija (PM čestica) nego što je dozvoljeno Nacionalnim planom za smanjenje emisija (NERP), a da pojedinačni zagađivači emituju i po nekoliko puta više.

Srbija je na različite načine obavezana da smanjuje emisije PM 10, PM 2.5 čestica, sumpor dioksida i azotnih oksida, ali i drugih zagađujućih materija, koje se ređe kontrolišu. Stručnjaci upozoravaju da je, kada je 2021. godine gorela deponija u Vinči, odgovor nadležnih bio da zagađenja nema jer nisu bile povećane emisije praškastih materija – dok razne vrste sitnijih, kancerogenih čestica po navodima nezavisnih stručnjaka tada niko nije merio.  

Zapuštenost energetskog sektora uveliko je doprinela tome da se Srbija i njeni gradovi sve češće nalaze na vrhu lista koje upoređuju lokacije po stopi smrtnosti od zagađenja. Na listi koju sastavlja CIA, a koja obuhvata 229 zemlje sveta, Srbija je nedavno zauzela i neslavno prvo mesto sa 16,39 smrti na 1.000 stanovnika godišnje.

I.K.

Prethodni članak

Žan Lik Godar: Filmove moramo da stvaramo politički

Usvojena uredba o minimalnoj zaradi u EU – pokušaj obezbeđivanja pristojnog života za 25 miliona radnika i radnica

Sledeći članak