Zlatibor i dalje truje Crni Rzav

Već sedam dana građani koji žive pored Rzava prijavljuju da se po njemu pojavljuje prljavština i pena, kaže za Mašinu Dejan Furtula iz Višegrada.

Izgradnja na Zlatiboru

Crni Rzav je godinama ugrožen zbog urbanizacije Zlatibora. Na zagađenje se žale meštani i vikendaši s obe strane Drine, u koju se Rzav uliva. Najnoviji talas zagađenja primećen je u proteklih nedelju dana, a prijavili su ga građani i aktivisti iz Bosne i Hercegovine.

Već sedam dana građani koji žive pored Rzava prijavljuju da se po njemu pojavljuje prljavština i pena, kaže za Mašinu Dejan Furtula iz Udruženja „Eko centar“ iz Višegrada. Uzrok zagađenja zasad nije poznat jer je ispitivanje uzoraka teško organizovati.

Crni Rzav je uništen

Furtula konstatuje da je ova reka odavno zagađena. To su, kako kaže, pokazivala i istraživanja koje je sproveo Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Kragujevcu. „Oni su odmah rekli da se u Crnom Rzavu nalaze velika zagađenja i organska zagađenja. Oni su to bukvalno na prvi pogled videli“.

Po rečima našeg sagovornika, Beli Rzav, koji sa Crnim gradi Rzav, je u dobrom stanju. Dok Beli Rzav izvire na Tari, Crni Rzav, koji dolazi sa Zlatibora, je uništen. Po oceni Kragujevačkog PMF-a njegove vode su treće ili četvrte klase, kaže Furtula. Aktivisti iz Višegrada su početkom godine ukazivali na to da zagađenje sa Zlatibora ima prekogranični uticaj jer smanjuje mogućnost da se u Višegradu proglase zaštićena područja prirode.

Ribničko jezero nastalo pregrađivanjem Crnog rzava; Foto: Mašina

Odakle crvena pena?

Aktivista „Eko centra“ konstatuje da se na Crnom Rzavu nalaze četiri mini hidroelektrane, kao i da je na strani Republike Srbije u ovom području postojao rudnik, koji je odavno zatvoren. On pretpostavlja da ni oni ni neka moguća nova iskopavanja nisu ključni faktor aktuelnog zagađenja, za koje iz iskustva ocenjuje da je najverovatnije organsko:

„Nisam stručan, ali meni ovo liči na zagađenje sa neke farme. Tako mi djeluje jer je pjena crvene boje. Crni Rzav, inače, ima korito od crnog kamena, zbog čega je jako topao i podložan bakterijama“, kaže Furtula.

Opština Čajetina je nakon peripetija 2021. izgradila prečišćač za otpadne vode, koji je trebalo da smanji ili sasvim ukloni zagađenje Crnog Rzava komunalnim otpadnim vodama. Dok nadležni tvrde da je postrojenje u punoj funkciji, Furtula je skeptičan: „Uostalom, na Zlatiboru svaki dan niknu tri zgrade, ne može se to kanalizacijom ni ispratiti“.

Investitorski urbanizam Foto: Mašina
Investitorski urbanizam; Foto: Mašina

Ispitivanje vode košta 250 evra

Građani su po proceduri odmah alarmirali lokalnu ispostavu, a zatim i centralu Zavoda za javno zdravstvo Republike Srpske, ali iz Banjaluke zasad nisu dobili odgovor. Sami su uzeli dva uzorka, za koja zbog crvene boje podozrevaju da bi mogla da sadrži i teške metale. Uzorkovanje vode na teške metale košta oko 250 evra, što je suma koju građani zasad nisu uspeli da skupe.

„Mi nemamo taj novac, a nisam ni dobio nikakav odgovor od Zavoda u Banjaluci. Evo, sada pokušavamo da vidimo šta će se desiti sa komunalnom policijom u Višegradu, šta oni mogu da urade. Ganjamo i neka sponzorstva, da nam neko to donira. Ali, vrijeme prolazi, a ta pjena se i dalje pojavljuje“, zabrinut je Furtula.

I.K.

Prethodni članak

Rio Tinto ni iz trećeg pokušaja nije uspeo u povlačenju rada Dragane Đorđević i saradnika o projektu Jadar

Ako klimatske promene toliko utiču na zdravlje, zašto sečemo sve zeleno u gradovima?

Sledeći članak