Ako klimatske promene toliko utiču na zdravlje, zašto sečemo sve zeleno u gradovima?

Na sastanku Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, COP29, biće obeležen i Dan zdravlja. Radi li se dovoljno u Srbiji na rešavanju posledica koje po javno zdravlje imaju klimatske promene?

Na ovogodišnjem samitu Ujedinjenih nacija o klimi, COP29, koji će se održati između 11. i 22. novembra u Azerbejdžanu, govoriće se i o uticaju klimatskih promena na zdravlje.

Marija Neira iz Svetske zdravstvene organizacije (SZO) rekla je da ovo telo želi da osigura da tema zdravlja bude „veoma istaknuta“ u svim pregovorima zemalja članica o klimi.

Neira izdvaja dva cilja, prvi da svi shvate da je klimatska kriza zdravstvena kriza i da klimatske promene negativno utiču na ljudsko zdravlje, kao i da to zahteva adekvatne odgovore. „Drugi cilj je da ubedi sve pregovarače, učesnike i države članice da će sve što urade da ublaže proces klimatskih promena imati ogromne potencijalne zdravstvene koristi“, navela je Neira.

Dan zdravlja će biti obeležen 18. novembra i započeće sastankom na visokom nivou o Bakuskoj inicijativi o ljudskom razvoju za otpornost na klimu, koja ima za cilj jačanje ljudskog razvoja u cilju rešavanja klimatskih promena, posebno u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj zaštiti i zelenim poslovima i veštinama, prenosi HPW.

Drugi događaji usredsređeni na hranu, poljoprivredu i vodu imaju zdravstvene implikacije, dok okrugli sto na visokom nivou 19. novembra o jednom zdravlju „ističe međusobnu povezanost zdravlja ljudi, životinja i životne sredine“, rekao je COP predstavnik Mamador.

On je rekao da je do sada finalizirano devet deklaracija, a da neke nude i mogućnosti za zdravstvene intervencije, uključujući zelenu energiju, organski otpad i puteve do otpornih i zdravih gradova.

Ljudsko zdravlje je neodvojivo od zdravlja naših ekosistema, a biodiverzitet je od suštinskog značaja za očuvanje zdravlja ljudi“, rekao je Mamador. Svetska zdravstvena organizacija takođe ima za cilj da „osigura da zdravlje i pravičnost budu u centru klimatskih pregovora“, prenosi HPW.

Očekuje se da će više od 100 svetskih lidera nastupiti na pregovorima u Bakuu, sa 61 predsednikom, 38 premijera i 2 prestolonaslednika registrovana sredinom oktobra, pisao je ranije NIN.

Buldožer krči šumu na Šodrošu u Novom Sadu; Foto: Ekološki front Novi Sad / Facebook

Zdravlje odavno ugroženo

Kako su ranije govorili predstavnici SZO, klimatske promene nisu samo ekološko pitanje već i hitna zdravstvena kriza, koja direktno utiče na milione ljudi širom sveta. Rastuće temperature, loš kvalitet vazduha i poremećeni ekosistemi doprinose širenju zaraznih bolesti, respiratornih bolesti i neuhranjenosti.

Ljudi se širom sveta suočavaju sa sve većim vrućinama, nedostatkom hrane i vode i promenom obrazaca širenja zaraznih bolesti, a nijedna zemlja, bogata ili siromašna, nije imuna na uticaj klimatskih promena na zdravlje, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Lancet još 2020. godine.

Kako je ranije pisao Gardijan, lekari vrućinu nazivaju „tihim ubicom“ jer odnosi mnogo više života nego što većina ljudi shvata. Stopa smrtnosti u 2023. godini bila bi 80 odsto veća da ljudi nisu prilagodili svoje živote rastućim temperaturama tokom poslednje dve decenije, pokazuje studija objavljena u časopisu Nature Medicine.

Za sada je 2023. godina zabeležena kao globalno najtoplija, a stručnjaci predviđaju samo još toplije.

U istraživanju Svetske zdravstvene organizacije se vidi da postoje značajne zdravstvene koristi od ublažavanja klimatskih promena i akcije prilagođavanja u sektorima kao što su energija, transport, stanovanje, poljoprivreda i industrija.

Rušenje Nemačkog paviljona stiglo do temelja; Foto: Zajedno, Beograd

Radimo li dovoljno?

Kako je ranije povodom istraživanja Svetske zdravstvene organizacije pisao Danas, udeo zemalja koje uključuju procenu klimatski osetljivih zdravstvenih rizika u svojim ključnim klimatskim dokumentima porastao je u poslednjih nekoliko godina sa 10 odsto na 32 odsto.

Međutim, po svemu sudeći, u tih 32 odsto zemalja ne spada i Srbija, koja u svom Nacionalno utvrđenom doprinosu, kao i u Strategiji niskougljeničkog razvoja, samo nominalno navodi zdravlje i zdravstvo, piše za Klima 101 dr Sofija Nikolić Popadić, naučna saradnica na Institutu društvenih nauka u Beogradu, prenosi Danas.

Jedan zakon u oblasti zdravlja u kojem su klimatske promene prepoznate je Zakon o zdravstvenoj zaštiti, ali njime nije detaljnije regulisano pitanje odnosa klimatskih promena i zdravlja, pisao je Danas.

Iako Svetska zdravstvena organizacija makar i nominalno podstiče vlade širom sveta da prepoznaju uticaj klimatskih promena na zdravlje, o čemu govori i činjenica da će se o tome razgovarati na COP29, čini se Srbija nedovoljno radi na prepoznavanju ovog problema, o praksi da ne govorimo.

Nije loše da podsetimo na podatak da je u domaćem planiranju zelena infrastruktura tretira kao prazan prostor koji treba popuniti, o čemu svedoči podatak da je u Beogradu danas ostalo samo 9 odsto zelenih površina.

Po zdravlje čoveka je opasno kada noćna temperatura nije ispod 20 stepeni, jer telo tada nije u mogućnosti da odmori, već konstantno radi na tome da se ohladi, pa se ujutru budimo iscrpljeni. Primećena je i veća smrtnost starijih osoba tokom vrelih dana, a jasna je opasnost da će svi ovi parametri biti povećani u narednim godinama, skretali su pažnju iz Ministarstva prostora.

Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u Beogradu je ovog leta registrovano 67 tropskih dana, što je za 29 dana više od proseka za leto, dok je bilo 60 tropskih noći u glavnom gradu, što je za 36 više od proseka. A vlast, seče li seče.

I.P.

Prethodni članak

Zlatibor i dalje truje Crni Rzav

Za krov nad glavom: izvršiteljka izbacila Ljubišu Ćirića (83) iz njegovog jedinog doma

Sledeći članak