Ministarstvo dalo zeleno svetlo za skladište opasnog otpada u Vrčinu

Zbor građana u Vrčinu održao je hitan sastanak nakon što je Ministarstvo zaštite životne sredine donelo Rešenje o davanju saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat otvaranja skladišta opasnog otpada u ovom beogradskom naselju. U decembru 2025. usvojene su izmene Zakona o upravljanju otpadom, kojima je omogućeno uvoženje otpada radi spaljivanja i korišćenja kao energenta. Te izmene su stvorile prostor za razvoj ovakvih projekata skladištenja opasnog otpada.

Građani su se 11. februara sastali u školskom dvorištu škole u Donjoj Mali kako bi se dogovorili o daljim koracima u borbi protiv realizacije projekta i potencijalnog zagađenja zajednice.

Reč je o projektu kompanije INVESTFARM-EKO doo Beograd, koji predviđa rekonstrukciju, adaptaciju i promenu namene dela poslovnog objekta – iz skladišta metalne galanterije u skladište opasnog otpada – na katastarskoj parceli 8738 KO Vrčin, GO Grocka.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, saglasnost je data na osnovu člana 34. i 39. Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu („Službeni glasnik RS“ br. 94/2024). Ministarstvo tvrdi da Studija „sadrži sve elemente na osnovu kojih se može proceniti podobnost predviđenih mera za sprečavanje, smanjenje i otklanjanje mogućih štetnih uticaja“, uključujući mere u slučaju požara ili udesa, kao i po prestanku rada projekta.

Nosiocu projekta naloženo je da poštuje mere zaštite životne sredine i program praćenja uticaja, kao i uslove drugih nadležnih organa. Rešenje je konačno, a zainteresovana javnost može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom u roku od 30 dana.

Sporna lokacija među kućama i školom

Ovaj projekat izaziva otpor meštana još od oktobra 2025. godine, kada je najavljeno da se skladište opasnog otpada planira u neposrednoj blizini porodičnih kuća i oko 200 metara od osnovne škole. Tada su meštani i ekološki aktivisti organizovali protest uoči javne rasprave u Gradskoj opštini Grocka.

Prema njihovim navodima, Ministarstvo je istoj firmi ranije oduzelo dozvolu zbog teških kršenja propisa – uključujući neobeleženi opasan otpad, prekoračenje dozvoljenih količina i ignorisanje mera inspekcije. U dokumentaciji novog zahteva, kako tvrde meštani, navodi se da u okolini objekta nema stambenih kuća ni škole, iako se kuće nalaze tik uz ogradu, a škola na oko 200 metara udaljenosti.

Podnete su i primedbe privatnog vrtića koji se nalazi na oko 400 metara od planiranog skladišta, keteringa koji je takođe udaljen oko 400 metara, kao i škole koja je na oko 250 metara. Uprkos tim primedbama i jednoglasnom protivljenju građana tokom javne rasprave održane 27. oktobra prošle godine, Ministarstvo nastavlja sa realizacijom ovog projekta.

Širi kontekst: novi zakon i uvoz otpada

Odluka Ministarstva dolazi svega nekoliko meseci nakon izmena Zakona o upravljanju otpadom, kojima je omogućeno uvoženje otpada radi spaljivanja i korišćenja kao energenta, što je u javnosti već izazvalo zabrinutost zbog mogućeg povećanja kapaciteta za skladištenje i tretman otpada u Srbiji. Pokret Kreni–Promeni tada je ocenio da se tim izmenama „od Srbije pravi evropska deponija“.

Udruženje autoservisi Srbije je tokom javne rasprave upozorilo da korišćenje otpadnog ulja kao energenta doprinosi zagađenju jer oslobađa kancerogene materije u vazduh. Ova praksa najčešće se vidi u manjim gradovima i prigradskim naseljima zbog siromaštva. „To je tiha ekološka katastrofa koja traje decenijama, a mi i dalje nemamo sistem koji je u stanju da je spreči”, istaklo je tada Udruženje autoservisi Srbije.

Uprkos tvrdnjama Ministarstva da su predviđene sve mere zaštite, građani Vrčina najavljuju nastavak borbe za pravo da odlučuju o tome šta se gradi u njihovom naselju.

A.M.

Prethodni članak

Nadzorne kamere u školama i vrtićima: Brojne posledice, nedovoljno prednosti

Šta nam o budućnosti RTS-a govori biografija nove direktorke Manje Grčić?

Sledeći članak